Kondom zdravlje čuva

Izvor: eKlinika.rs, 14.Feb.2014, 17:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kondom zdravlje čuva

Nelečene seksualno prenosive bolesti mogu dovesti i do steriliteta. Kod žena je to najčešće zbog upale jajovoda – salpingitis. Nelečena bolest kod žena osim steriliteta može izazvati i pojavu dugotrajnih karličnih bolova zbog stvaranja sraslina posle prebolelog salpingitisa. Kod novorođenčeta nelečena bolest majke izaziva upalu pluća, upalu vežnjača očiju, itd. Kod muškaraca se javlja akutna upala pasemenika sa ozbiljnim komplikacijama, koje za posledicu mogu imati i sterilitet. 
>> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << />

 Seksualno prenosive bolesti prouzrokovane hlamidijom, mikoplazmom i ureaplazmom 
Mladi ljudi često pitaju šta su to hlamidija, mikoplazma i ureaplazma? Radi se o takozvanim intracelularnim mikroorganizmima, koji žive u ćelijama epitela mokraćnih odnosno polnih organa muškaraca i žena. Sva tri mikroorganizma izazivaju istoimene seksualno prenosive bolesti. Kao što se iz naziva vidi, ove bolesti se sa jedne na drugu osobu prenose isključivo seksualnim odnosom. 
Seksualno prenosive bolesti su oboljenja uglavnom mladih, seksualno aktivnih ljudi. Njihova inkubacija počinje od kontakta sa zaraženom osobom sve do prvih manifestnih znakova bolesti i traje od jedne do pet nedelja. Ono što ove bolesti čini problematičnim je činjenica da obično daju vrlo oskudne simptome i kliničke znake ili ovih uopšte nema. Simptomi kod žena su blago pečenje i svrab u mokraćnom kanalu ili vagini i pojava oskudnog iscetka iz cervikalnog kanala. Kod muškaraca je to blago pečenje pri mokrenju, nešto češće uriniranje, svrab u mokraćnom kanalu i pojava bistrog iscetka iz njega. Retko se pojavljuje zamućen, obilan iscedak žućkaste ili žućkasto – zelenkaste boje kao kod gonoreje. 
Međutim, nije nimalo retko da žena mesecima pa i godinama ima infekciju intracelurarnim mikroogranizmima a da nema nikakve tegobe. Jasno je da za to vreme bolest može preneti velikom broju seksualnih partnera. 
Ove činjenice su doprinele da seksualno prenosive bolesti, izazvane intracelurarnim mikroorganizmima, postanu verovatno najčešće bolesti (osim kondiloma i genitalnog herpesa), koje mlade ljude dovode lekaru – urologu. Njihova ekspanzija se posebno registruje od kraja 70-tih godina prošlog veka. Računa se da se samo u SAD godišnje potroši oko dve milijarde dolara na njihovo lečenje. 
Akutni negonokokni uretritis kod muškaraca, cervicitis i pelvična inflamatorna bolest kod žena, upala ždrela-faringitis kod upražnjavanja oralno-genitalnog seksa ili proktitis kod homoseksualnih muškaraca su najčešći oblici u kojima se seksualno prenosive bolesti javljaju. Uočeno je, na primer, da se i HIV infekcija pet puta češće javlja kod osoba koje boluju od ovih bolesti. 
U dijagnostici ovih bolesti od malog je značaja pregled urina ili eventualno iscetka iz mokraćnog kanala. Nužno je u svim slučajevima posebnim brisom ući u mokraćni ili cervikalni kanal, a zatim nežnim rotatornim pokretom dobiti ćelije epitela u kojima praktično kao paraziti žive Chlamydia trachomatis, Mycoplasma hominis ili Ureaplasma urealyticum. Njihova detekcija potom zahteva poseban postupak u mikrobiološkim labaratorijama. Prisustvo ovih mikroorganizama se može otkriti i specifičnim krvnim analizama. 
I pored činjenice da su ove infekcije vrlo uporne ipak je njihovo lečenje efikasno upotrebom određenih antibiotika kao što su azitromicin, tetraciklini ili eritromicin. 
Ponavljanje (rekurencija) infekcije se viđa tamo gde istovremeno i sinhrono nisu lečena oba seksualna partnera, jer je praktično dovoljan jedan nezaštićen seksualni odnos (u čak 90 odsto slučajeva) da se bolest ponovo dobije od još neizlečenog ili nelečenog seksualnog partnera. Naravno da su posebno problematične osobe bez manifestnih simptoma obolenja. 
Iz svega navedenog je jasno da poseban rizik postoji kod mladih, promiskuitetnih osoba, zbog čega je sigurno najefikasniji način zaštite upotreba kondoma.
Izvor: B92.net

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.