Izvor: eKlinika.rs, 14.Dec.2023, 14:02

Kako osobine ličnosti utiču na razvoj demencije, objašnjava novo istraživanje

Osobine ličnosti kao što neuroticizam, ekstraverzija (društvenost), otvorenost, saradljivost i savesnost, pet su velikih crta ličnosti koje bi mogle da budu u tesnoj vezi sa razvojem demencije. Meta analiza objavljena u časopisu The Alzheimer’s Association, ukazuje na vezu bitnih osobina ličnosti i demencije.
Pozitivne i negativne osobine ličnosti Analizirano je osam manjih studija u kojima je učestvovalo 44.531 osoba starih između 49 i 81 godinu. Od 44.531 osoba, >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << njih 1.703  razvilo je demenciju. Istraživači su izučavali vezu između pet velikih osobina ličnosti i demencije. Predmet istraživanja bili su ispitanici sa pozitivnim osobinama ličnosti kao što su samopouzdane, entuzijazam, radost i osobe koje su više bile sklone izlivima besa, nervozi i strahu.
Neuroticizam i demencija Osobe koje su imale visok nivo neuroticizma, osobine ličnosti koja se, kako tvrde mnogi stručnjaci, odnosi pre svega na emocionalnu nestabilnost, imali su veći rizik od razvoja demencije, kaže dr Joel Salinas, klinički asistent i neurolog sa NYU Langone Health, koji nije bio uključen u studiju.
Uočeno je i da su osobe koje su imale niže nivoe savesnosti, ekstrovertnosti bili u povećanom riziku – objasnio je Salinas.
Nasuprot tome, primećeno je da su ljudi sa pozitivnim osobinama ličnosti, uključujući ekstrovertnost i savesnost, imali manji rizik od razvoja bolesti. Ekstrovertne ličnosti imaju aktivan društveni život i znači im kontakt sa prijateljima u nastojanju da prevaziđu neku prepreku u životu.
5 osobina ličnosti Otvorenost se posmatra kao spremnost za nova iskustva, ove osobe su preduzimljive i radoznale, nasuprot doslednosti i oprezu. To su otvorene osobe, intelektualno radoznale, spremne da prihvate i drugo mišljenje.
Savesnost se određuje kao efikasnost i organizovanost naspram ekstravagancije i nepažnje. Savesne osobe imaju jaku volju, pouzdane su, tačne.
Ekstraverzija se posmatra kao energična ličnost koja lako stupa u kontakt sa drugim ljudima, nasuprot usamljenih i rezervisanih osoba. Ovo su komunikativni i pričljivi ljudi.
Saradljivost se percipira kao prijateljstvo i saosećanje, naspram racionalnog i kritičnog. Osobe koje imaju izraženu ovu crtu ličnosti vole da pomažu drugim ljudima i veruju da će i njima uvek neko pomoći. Ljudi kod kojih je manje izražena ova crta ličnosti su egocentrični, takmičarski nastrojeni.
Neuroticizam je osobina sa odlikama osetljivosti, nervoze naspram samouverenosti i otpornosti. Neurotične osobe slabije se bore protiv stresa mogu da budu veoma impulsivne. Nasuprot tome, ljudi koji imaju slabiju crtu neuroticizma emocionalno su stabilne ličnosti, dobro kontrolišu teške i nepredviđene situacije.
Da li je određeni tip ličnosti faktor rizika za demenciju? U ovom istraživanju otkrivena je povezanost između osobina ličnosti i rizika od demencije, ali istraživači navode da još uvek ne mogu da odrede, da li je neki određeni tip ličnosti jak faktor rizika za pojavu demencije.
Dr Riddhi Patira iz University of Pittsburgh Alzheimer’s Disease Research Center koji proučava frontotemporalnu demenciju naglašava da nije jasna veza između crta ličnosti i nekog određenog oblika demencije. Ne zna se da je otkrivena povezanost između crta ličnosti i na primer, Alchajmerove bolesti, kao jednog oblika demencije ili opštih problema sa pamćenjem.
Neurotičnost i nesanica Sa druge strane, stručnjaci koji su učestvovali u ovom istraživanju navode da neurotične ili anksiozne osobe često pate od nesanice.
– San je neophodan za revitalizaciju mozga. Tokom sna mozak se čisti od toksina i nepotrebnih materija stvorenih u toku budnog stanja. Smanjuju se upale i rizik od Alchajmerove bolesti – objasnio je Patira.
Osobine ličnosti i loše navike Osobe koje su usamljenije i sklonije depresiji, mogu razviti i neke loše životne navike (slabija fizička aktivnost, ishrana sa dosta masnoća i šećera) koje povećavaju rizik od demencije. Stručnjaci, ipak, naglašavaju da veći stepen neuroticizma i negativni afekti navedenih crta ličnosti nisu razlog za paniku, jer ne postoji direktna veza između crta ličnosti i razvoja demencije. Preporuka je da ove osobe budu fizički aktivne, da se zdravo hrane i kvalitetno spavaju.
Sve ovo zahteva trud i disciplinu i nije lako za svakoga, ne možemo nekada, ma koliko želeli da spavamo. U toj situaciji nije loše da potražimo i stručno mišljenje, kažu naučnici.
Kako da smanjimo rizik od demencije? Dr Salinas smatra da postoji dosta toga što možemo da uradimo, kako bismo smanjili rizik. Zdrave životne navike mogu da nas donekle zaštite od demencije, barem u toj meri da se demencija razvije u što kasnijem životnom dobu.
Veruje se da su fizički aktivne osobe zaštićenije od delovanja demencije, ali i svih ostalih bolesti. Mediteranska ishrana sa mnogo povrća, voća, maslinovog ulja, ribe i ograničenim količinama mlečnih proizvoda se pokazala kao dobra prevencija. Ovaj način ishrane štiti nas od visokog krvnog pritiska, povišenog holesterola, dijabetesa, koje su neke od mogućih osnova za razvoj demencije.
Učenje i intelektualna radoznalost Bitno je da budemo komunikativni otvoreni, da se uzajamno podržavamo. Savet je da stalno učimo nešto novo, da budemo intelektualno radoznali i aktivni. Lekari savetuju i da prilikom fizičke aktivnosti, kao što je na primer, vožnja bicikla glavnu zaštitimo kacigom. Povrede glave mogu da povećaju rizik od demencije.
Dementni poremećaji uglavnom nemaju genetsku osnovu Stručnjaci kažu da nema potvrde da je demencija, kako se uglavnom veruje, uslovljena genetskim činiocima. Veliki broj dementnih poremećaja nema naslednu osnovu.
Poželjno je da dobre navike praktikujemo i u mlađem životnom dobu i da radimo na jačanju pozitivnih crta ličnosti. I pored toga nema garancije da nećemo postati dementni, ali bićemo u boljoj poziciji ako dođe do bolesti, utoliko što će se mogući simptomi demencije možda ispoljiti u blažem obliku.
Članak Kako osobine ličnosti utiču na razvoj demencije, objašnjava novo istraživanje se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.