Izvor: eKlinika.rs, 25.Avg.2023, 15:02

Kada se radi kateterizacija srca i šta može da otkrije ova procedura

Kateterizacija srca je dijagnostička procedura niskog rizika koja lekaru otkriva da li nečije srce dobro radi ili ima nekih problema, i kakav tretman bi bio potreban pacijentu. Tokom ove procedure zdravstveni radnik stavlja dugu, usku cev (kateter) u krvni sud noge ili ruke i pomera je do koronarnih arterija.
Šta je kateterizacija srca? Kateterizacija srca, koja se naziva i srčana katografija ili koronarni angiogram, je invazivna procedura snimanja koja omogućava lekaru da >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << proceni funkciju srca. Lekar stavlja kateter (malu cevčicu) u krvni sud u ruci ili u preponama, a zatim u koronarne arterije. Kateterizacija srca koristi se kako bi se pronašli srčani problemi i odredile druge procedure, i to često tokom istog pregleda. Na primer, lekar bi mogao da „popravi“ srčanu manu sa kojom je neko rođen ili da zameni srčani zalistak bez velikog reza i tradicionalne operacije.
Kada je obično potrebna kateterizacija srca? Kateterizacija srca koristi se:
kako bi se saznalo zašto neko ima bol u grudima ili nenormalan srčani ritam kako bi se uzeo mali deo mišića iz srca za pregled, odnosno biopsiju za procenu ili potvrdu prisustva koronarne arterijske bolesti, bolesti ventila ili bolesti aorte, što lekar može da uradi prilikom posebno zakazane procedure ili ubrzo nakon srčanog udara za procenu funkcije srčanog mišića za proveru da li ima problema sa plućnim arterijama kako bi se proverio protok krvi, nivo kiseonika i pritisak u delovima srca kako bi se dobilo više informacija koje drugi testovi ne mogu da pruže kako bi se utvrdila potreba za daljim lečenjem (kao što je intervencijska procedura ili koronarna arterijska bajpas graft ili CABG operacija – hirurška revaskularizacija miokarda). kako bi se postavio stent da bi se otvorila blokada u arteriji za dijagnostikovanje kardiomiopatije, stenozu aorte, problem mitralnog ventila ili plućne  hipertenzije (visok krvni pritisak u plućima) pomoć u planiranju transplantacije srca. Kako izgleda proces kateterizacije srca? Lekar koristi iglu za postavljanje posebne opreme kao što je kateter (mala cev posebnog oblika), u krvni sud (arteriju ili venu). To se radi u ruci, u vratu ili u nozi. Lekar zatim ubrizgava kontrastni materijal kroz kateter i pravi rendgenske filmove (koronarni angiogram ili koronarna angiografija) dok se kontrastni materijal kreće kroz komore srca, zaliske i glavne sudove. Digitalne fotografije kontrastnog materijala omogućavaju lekaru da identifikuje mesto suženja ili blokade u koronarnoj arteriji, proceni veličinu i oblik srčanih komora i/ili krvnih sudova i pronađe abnormalna curenja ili rupe.
Dodatne procedure snimanja srca U nekim slučajevima, lekar može da uradi dodatne procedure snimanja – intravaskularni ultrazvuk i rezervu frakcionog protoka, zajedno sa kateterizacijom srca kako bi dobio detaljnije slike zidova krvnih sudova. Ali, samo specijalizovane bolnice i istraživački centri imaju ove procedure snimanja.
Intravaskularni ultrazvuk radi se tako što lekar postavlja minijaturnu ultrazvučnu sondu (transduktor) na vrh koronarnog katetera. Zatim provlači kateter kroz koronarne arterije i, koristeći visokofrekventne zvučne talase, proizvodi detaljne slike unutrašnjih zidova arterija. Intravaskularni ultrazvuk daje tačnu sliku lokacije i obima plaka (nakupljanje masti i holesterola). Takođe može da identifikuje druge probleme u krvnim sudovima, kao što je nakupljanje kalcijuma, i može da pomogne zdravstvenim radnicima da se uvere da su svi stentovi koje stavljaju u arteriju pravilno postavljeni.
Optička koherentna tomografija je još jedna vrsta tehnologije koja može da snima slike unutar krvnih sudova. Koristi se mali laser umesto ultrazvuka. U zavisnosti od toga na koju vrstu tehnologije snimanja je lekar naviknut i koji problem traži, bira se i metoda snimanja srca.
Članak Kada se radi kateterizacija srca i šta može da otkrije ova procedura se pojavljuje prvo na eKlinika.

Nastavak na eKlinika.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta eKlinika.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta eKlinika.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.