Izvor: TvojPortal.com, 17.Apr.2012, 21:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jedite mladi luk i sremuš

Izvor: Novosti.rs
Lekovita priroda: Mladi luk pospešuje rad krvotoka, reguliše crevnu floru, deluje antibakterijski. Sremuš je delotvorni čistač, zbog čega ga nazivaju „ubicom otrova“.  MLADI LUK - U prolećnim i letnjim mesecima trpeza bez mladog luka gotovo je nezamisliva. Da bi se u potpunosti doživeo njegov slatkast ili srednje jak ukus glavice treba da su čvrste i bele, a vrhovi sveži i zeleni. Treba ga koristiti odmah ili najduže dva dana od nabavke, a zbog toga što brzo gubi nutritivne vrednosti, u frižideru ga treba čuvati u plastičnoj kesi ili dobro zatvorenoj posudi.


Termički obrađen može da se čuva i nekoliko dana u zatvorenoj plastičnoj posudi. Iseckan može i da se zamrzne, ali treba voditi računa da ovako spremljen takođe gubi na jačini ukusa. 
Mladi luk nije samo ukusan već i lekovit. Sastojci bogati sumporom čine ga delotvornim u pojačavanju apetita i pospešivanju varenja hrane. Prisustvo hroma pomaže u ćelijskoj reakciji sa insulinom, a vitamin C podiže i održava dobar imunitet. Od minerala poseduje još i kalijum, fosfor i kalcijum koji štite srčani mišić i kosti, zajedno sa vitaminima B kompleksa.
Konzumiranjem luka više puta tokom nedelje značajno se smanjuje rizik od nastanka karcinoma debelog creva. Meso pripremljeno sa lukom u zavidnoj meri smanjuje količinu kancerogenih sastojaka u odnosu na meso pripremljeno bez luka. Osim toga, mladi luk pospešuje rad krvotoka, reguliše crevnu floru, deluje antibakterijski, pročišćava organizam. Zahvaljujući glukokininu snižava pritisak, holesterol i šećer, zbog čega se preporučuje dijabetičarima. Esencijalna ulja i lekovite aromatične supstance predstavljaju prirodne antibiotike koje uništavaju štetne bakterije u ustima i crevima.
Sok mladog luka koristi se protiv raznih kožnih infekcija, a pomešan sa kašikom meda predstavlja efikasan lek kod respiratornih problema. Međutim, narodni lekari upozoravaju da osobe sa osetljivim želucem i sa gastritisom treba da budu oprezni prilikom konzumiranja ove namirnice, pa, ako baš ne mogu da odole, treba pre upotrebe mladi luk da raseku po dužini i nekoliko minuta drže u hladnoj vodi.

SREMUŠ
April i maj su meseci i medveđeg ili divljeg luka sremuša (Allium ursinum). Jedni za sremuš govore da je elitni predstavnik samoniklog jestivog bilja koji raste “gde mu se hoće”, dok drugi kažu da može da se gaji i u baštenskim uslovima.
U narodu vlada mišljenje da nijedna biljka ne čisti tako dobro sistem za varenje i krv kao sremuš, zbog čega ga zovu i “ubicom otrova”. U proleće je najdelotvorniji i predstavlja savršeni čistač krvi, žuči i jetre od toksina nataloženih u organizmu tokom zime. Ima izuzetno jako dejstvo na crevne parazite i sprečava infekcijske upale sluzokože creva. Snižava visok krvni pritisak, sprečava pojavu ateroskleroze, odnosno povoljno deluje na ceo kardiovaskularni sistem. Uz pomoć sremuša moguće je otkloniti glavobolju i nesanicu, olakšati disanje kod bronhitisa. Deluje antibakterijski, a pomaže i kod rana da brže zarastaju.
Biohemičari tvrde da je sremuš čak zdraviji od svog sabrata- belog luka. Zbog obilja alina, koji se pod uticajem kiseonika pretvara u alicin, divlji luk podmlađuje krvne sudove i čini ih elastičnim. Prisustvo alina može da oseti svako ako duguljaste listove intenzivno zelene boje protrlja među prstima. Sremuš je bogat i etarskim uljima, vrednim mineralnim solima, šećerom, vitaminom C, karotenom.
Od davnina se smatra izuzetno lekovitim, a čuveni nemački travar i sveštenik Johan Kincle posebno je isticao njegovu vrednost, naglašavajući da bi ljudi bili potpuno zdravi kada bi ga redovno jeli. Za potpuni oporavak organizma i zdrav izgled potrebno je svakodnevno konzumiranje listova ove biljke u trajanju od dve do tri nedelje. I bez straha da će se širiti karkterističan miris belog luka, jer je on kod sremuša prisutan samo dok se jede. Sa branjem listova prestaje se čim biljka počne da cveta, a lukovice se skupljaju u letnjim i jesenjim mesecima i služe za spravljanje različitih lekovitih preparata.
TINKTURA PROTIV HIPERTENZIJE
Protiv zakrečenja krvnih sudova i visokog krvnog pritiska narodni lekari preporučuju tinkturu od lukovica sremuša. Tinktura se sprema tako što se očisti 250 grama lukovica i jedna po jedna slažu u staklenu bocu u koju je prethodno sipano tri do četiri prsta rakije komovice jačine 40 stepeni. Lukovice treba da se gnječe drvenom varjačom, a onda se dobijena kaša prebacuje u bocu tamnog stakla i nalije se rakija do jednog litra.
U flaši treba da ostane dovoljno mesta za povremeno protresanje i mešanje štapićem, a ona treba da se čuva na sobnoj temperaturi dve nedelje, kada je proces završen. Sadržaj zatim treba procediti kroz gazu i čuvati u frižideru u zatvorenoj flaši. Preporučuje se uzimanje jedne kašikice (od 10 do 20 kapi) tinkture ujutru i uveče, pomešane sa pola čaše mleka (samo mlako ili hladno) ili jogurta.

Nastavak na TvojPortal.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta TvojPortal.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta TvojPortal.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.