
Izvor: eKlinika.rs, 04.Maj.2025, 07:31
Brzo hodanje može da utiče na smanjenje rizika od abnormalnosti srčanog ritma
Brzo hodanje je jednostavan i koristan oblik vežbanja, koji je teško nadmašiti, a nova studija pokazuje da bi brze šetnje mogle da smanje rizik od razvoja problema sa srčanim ritmom. Brzina hodanja pravi značajnu razliku za rad srca, otkrilo je istraživanje koje je vodio tim sa University of Glasgow u Velikoj Britaniji, a koje je objavljeno u časopisu Heart.
Brzo hodanje utiče na 3 važne abnormalnosti srčanog ritma
U poređenju sa sporim hodačima (manje od 5 kilometara >> Pročitaj celu vest na sajtu eKlinika.rs << na sat), hodači prosečne brzine (5 do 6 kilometara na sat) imali su 35 odsto manje šanse da razviju abnormalnosti srčanog ritma tokom medijanskog praćenja koje trajalo 13,7 godina. Za brze hodače, koji pređu više od 6 kilometara na sat, došlo je do smanjenja rizika od 43 procenata u poređenju sa sporim hodačima.
Abnormalnosti srčanog ritma zabeležene u istraživanju uključivale su atrijalnu fibrilaciju (nepravilan rad srca), tahikardiju (ubrzan rad srca) i bradikardiju (veoma spor rad srca).
– Ova studija je prva koja istražuje puteve koji leže u osnovi veze između tempa hodanja i aritmija i pruža dokaze da metabolički i inflamatorni faktori mogu da imaju značajnu ulogu u tom procesu – kaže Jill Pell, istraživač javnog zdravlja sa University of Glasgow.
I rizik od gojaznosti i upale smanjilo je brzo hodanje
Istraživači su prikupili podatke iz UK Biobank o tipičnom tempu hodanja 420.925 odraslih osoba srednjih godina, sa preciznijim merenjem brzine hodanja za 81.956 tih učesnika. Izračunali su da više vremena provedenog u hodanju prosečnim ili brzim tempom ima veze sa smanjenjem ukupnog rizika do 27 procenata – to je upoređivanje onih koji su najviše vremena provodili u šetnjama, sa onima koji su najmanje hodali.
Uzimajući u obzir druge faktore koji se dovode u vezu sa problemima srčanog ritma, tim naučnika ukazuje da oko trećina ove veze zavisi od načina na koji čin hodanja utiče na metaboličke i inflamatorne procese u telu – uključujući one koji utiču na krvni pritisak i telesnu masu.
– Brže hodanje smanjilo je rizik od gojaznosti i upale, što je zauzvrat smanjilo rizik od aritmije – naglašava Pell.
Najveća razlika uočena kod žena
Opservacione studije poput ove ne mogu da testiraju ili dokažu direktan uzrok i posledicu. Ali, grupisanje populacionih grupa prema različitim ekspozicijama (kao što je brzina hodanja) i merenje njihovih stopa različitih ishoda (kao što su aritmije) tokom vremena je vredan alat koji epidemiolozi koriste za izradu predviđanja zasnovanih na dokazima.
Istraživanje takođe ističe jaku vezu između brzina hodanja, koje teraju telo da malo više radi i malo se više napreže, i bolje zaštite kardiovaskularnog zdravlja.
– Ovaj nalaz je biološki verovatan jer su kumulativne epidemiološke studije pokazale da je tempo hodanja obrnuto povezan sa metaboličkim faktorima – objašnjava Pell i dodaje da je brži tempo hodanja izgleda napravio najveću razliku za žene, posebno za one mlađe od 60 godina, one sa visokim krvnim pritiskom, one koji nisu klasifikovane kao gojazne i one sa dva ili više postojećih zdravstvenih stanja.
Naučnici tvrde da sada postoji mnogo dokaza o tome kako hodanje može najbolje da poboljša zdravlje. Zaustavljanje radi pauza, kako kažu, izgleda da je korisno, dok brži tempo hodanja takođe izgleda da usporava biološko starenje. Zato sledeći put kada krenete u šetnju, bilo bi vredno proveriti da li možete malo da ubrzate korake.
Članak Brzo hodanje može da utiče na smanjenje rizika od abnormalnosti srčanog ritma se pojavljuje prvo na eKlinika.