Trka sa biološkim satom

Izvor: Dzungla.org, 04.Jan.2014, 11:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Trka sa biološkim satom

MAME koje ljuljaju novorođenčad u vreme kada njihove vršnjakinje već skoro imaju unuke, odavno više nisu retkost. Nekada je to tretirano kao medicinski fenomen, a sada sve više žena rađa u petoj deceniji, pa i kasnije. Biranje između porodice i karijere, ekonomska kriza, i društvene promene, dugogodišnje lečenje od infertiliteta, samo su neki od razloga za sve veći broj trudnica u poznijim godinama. * I dok brzi razvoj asistiranih reproduktivnih metoda omogućava da do ovakvih >> Pročitaj celu vest na sajtu Dzungla.org << trudnoća dođe, kao i da se uz pažljivu kontrolu dovedu do kraja, postavlja se pitanje da li se može „nadmudriti“ biološki sat? – Pitanje rađanja u poodmaklim godinama je kompleksnije nego što deluje na prvi pogled i može se smatrati i uspehom, ali je potrebno da lekari posebno pažljivo vode takve trudnoće kako bi mnogobrojne rizike koje one nose, sveli na minimum – kaže u intervjuu za „Novosti“ profesor dr Ljiljana Mirković, ginekolog-akušer, načelnica Odeljenja visokorizičnih trudnoća u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije. * Da li je trudnoća u poznijim godinama rizičnija i komplikovanija? – Trudnoća kod starijih žena nosi niz mogućih rizika i komplikacija, to je sigurno. Ove žene već imaju donekle narušeno zdravlje, hronične bolesti poput hipertenzije, insulinske rezistencije, disfunkcije štitaste žlezde. U takvom stanju ženino telo je manje spremno na zahtevnu adaptaciju na „drugo stanje“ koje donosi trudnoća. Posebno je u trudnoći opterećen kardiovaskularni sistem, a ako je on već nečim kompromitovan, izazov za cirkulaciju i srce je mnogo veći. Trudnoća je sama po sebi veliki test za zdravlje žene, a kod onih koje su u određenim godinama to je samo izraženije.KAD TRUDNOĆA UGROŽAVA MAJKU * KOD nekih žena je želja za bebom toliko jaka da žele da rode iako je to opasno po njihov život? – Ukoliko žena boluje od ozbiljnih bolesti, iako imamo razumevanja za njene razloge, moramo da budemo izričiti. Sve što ugrožava život majke, najčešće rezultira time da konzilijarno donosimo odluku da se savetuje prekid takve trudnoće. To su teške i uvek na medicinskim činjenicama utemeljene preporuke koje trudnica i njena porodica verifikuju svojim potpisom. To su npr. slučajevi kada je kardiovaskularni sistem majke ozbiljno ugrožen raslojavanjem zida aorte, suženjem plućne arterije ili postoji teška bubrežna insuficijencija. Srećom, takve situacije su veoma retke i nisu „rezervisane“ samo za starije trudnice. * Dosta trudnica u poznijim godinama do trudnoće dolazi posle godina lečenja infertiliteta? – To je drugi važan aspekt „rizičnosti“ ovih trudnoća. Osim godina kao faktora, činjenica je da veći broj tih žena ne zatrudni prirodnim putem, već zahvaljujući nekoj od metoda potpomognute oplodnje. To nam govori da je žena već imala problem sa reproduktivnim zdravljem i da nije sve u organizmu funkcionisalo kako treba, pa je onda to razlog više da očekujemo moguće komplikacije i tokom trudnoće. * Koje su trudnoće najkomplikovanije za vođenje? – Ako posmatramo trudnoće nastale metodama potpomognute oplodnje one su same po sebi rizične, a dodatno ako su blizanačke. Kada imate stariju ženu, koja je zatrudnela vantelesnom oplodnjom, i još nosi dve bebe, to je mnogostruko rizična trudnoća. Osim hipertenzije i šećera u trudnoći povećava se i rizik od prevremenog porođaja, a raste i rizik za pojavu komplikacija posle porođaja. To su najkompleksniji medicinski problem koji zahtevaju brižljiv nadzor stanja majke i ploda, najčešće hospitalno. * Kod ovih, rizičnih trudnoća, pažljiva prenatalna dijagnostika je ključna? – Perinatologija se razvija jako dinamično i brzo i danas je fetus ravnopravan sa drugim pacijentima. Tehnički unapređen ultrazvuk, prenatalne skrining metode i mere prevencije unapredile su ishod i ovakvih rizičnih trudnoća. Žena treba da uđe što konkretnije ispitana i što zdravija u trudnoću i da ona bude isplanirana i dobro kontrolisana. Naša želja je da kod trudnoće što pre saznamo sve o mogućim rizicima po bebu i majku, sa posebnim akcentom na period od 11. do 14. nedelje. U tom periodu radimo procenu rizika za hipertenziju, genetska oboljenja, dijabetes, što posebno ugrožava starije trudnice. * Što je žena starija, raste rizik od genetskih bolesti, šta možete da učinite da umanjite rizik? – Starije trudnice imaju veći rizik da beba ima neku genetsku bolest: njihove jajne ćelije su stare, genetski materijal može da bude oštećen, čak i starost oca ima uticaja (ako su i otac i majka stariji rizik dodatno raste). Ako žena ima više od 35 godina, svakako treba da uradi neko od genetskih ispitivanja. Preporučujemo amniocentezu, koja je pouzdanija od biopsije horionskih čupica. Ova analiza je pouzdana, a ispituje strukturu i izgled svih hromozoma fetusa. U poslednje vreme u privatnim laboratorijama dostupna je provera kariotipa neinvazivnom metodom, iz krvi majke, ali ona je još skupa i nije dostupna većem broju trudnica.LIČNA ODLUKA PARTNERA * KOLIKO su kod nas česte trudnoće posle 45. godine? – Generalno, žene sve kasnije rađaju prvo dete, ali situacije kada imamo trudnice starije od 45 godina i dalje su veoma retke. One uglavnom koriste doniranu jajnu ćeliju, jer su ili blizu menopauze, ili zbog toga što je njihova jajna ćelija stara i takva trudnoća nosi dosta rizika. Iako zakon kaže da se vantelesna oplodnja preporučuje ženama koje su u „godinama primerenim za rađanje“, mislim da tu odluku treba prepustiti samoj ženi i njenom partneru. Naravno, pod uslovom da ta trudnoća ne ugrožava njeno zdravlje. * Da li se neki od rizika koje nose ove trudnoće mogu izbeći doniranim jajnim ćelijama? – Da, ali samo vezano ze genetiku. Mlađa jajna ćelija neće sa sobom nositi to genetsko opterećenje koje ima starija jajna ćelija, i veće su šanse da će se roditi zdravo dete. Treba znati da uvek može da se javi neka novonastala genetska bolest. Sa aspekta drugih problema u trudnoći, koji se odnose na zdravlje majke, tu donirana jajna ćelija nema nikakav uticaj. Imajući u vidu moguće bolesti majke, i dalje ostaje trudnoća sa većim rizikom. Naš zakon je dozvolio doniranje jajnih ćelija, ali mi još nemamo banku, ni način da čuvamo te ćelije propisano, tako da zasada takve trudnoće nisu moguće u Srbiji, samo u inostranstvu. * Najveći broj trudnoća kod starijih trudnica završava se carskim rezom? – Iako se OpširnijeVečernje Novosti

Nastavak na Dzungla.org...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Dzungla.org. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Dzungla.org. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.