Rubikonova kocka u 20 poteza

Izvor: S media, 16.Avg.2010, 18:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rubikonova kocka u 20 poteza

Najnovije istraživanje je pokazalo da se svaka početna pozicija Rubikove kocke može rešiti u 20 ili manje poteza, čime je stavljena tačka na dosadašnja višedecenijska nastojanja da se otkrije taj magičan broj, piše magazin Mikro.

Do ovog rezultata nedavno je došla mala grupa istraživača, među kojima su bili i jedan univerzitetski matematičar i jedan Guglov inženjer.

Oni su zajednički pronašli da se svaki od 43.252.003.274.489.856.000 mogućih početnih >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << položaja može rešiti za 20 ili manje poteza, a ne 22, koliko je iznosio prethodni rezultat istraživanja dobijen u avgustu 2008.

Ovaj izuzetno mali broj poteza pokazao se tačan, zahvaljujući računanju izvedenom na Guglovim računarima u trenucima kad su bili besposleni, za koje bi dobrom stonom računaru s jakim procesorom bilo potrebno 35 godina.

Problem je rešen tako što je razložen na 2.217.093.120 manjih skupova, od kojih je svaki sadržao po 19.508.428.800 različitih pozicija. Broj tih skupova je potom redukovan na 55.882.296 korišćenjem simetrija.

Svaki od njih bio je dovoljno mali da stane u memoriju modernog personalnog računara, a način na koji je bio razložen omogućavao je da se svaki skup reši brzo.

Ovim istraživanjem okončano je tridesetogodišnje traganje za najefikasnijim načinom da se ispravno poređa 26 obojenih kockica spojenih u veću kocku, koju je 1974. izumeo mađarski profesor arhitekture Erne Rubik, a 1980. počela da prodaje širom sveta kompanija Ideal Tojs.

Tim koji je rešio problem saopštio je de je trebalo da prođe 15 godina od pojave kocke da se nađe prva pozicija koja dokazano zahteva 20 poteza da se reši i da je stoga bilo sasvim primereno da se posle isto toliko godina dokaže da je 20 poteza dovoljno i za svaku drugu poziciju.

Ni tim, ni Gugl, nisu saopštili koliko je računara korišćeno, ni koliko su bili jaki, ali su zato otkrili da je problem rešen za svega nekoliko nedelja.

Njihov rad se oslanjao na rezultate brojnih istraživača, počev od Morvina Tistletvajta koji je 1981. pokazao da su 52 poteza dovoljni da se dođe do rešenja bilo koje pozicije.

Do 1992. je Majkl Rejd pokazao da je uvek dovoljno 39 poteza, ali je dan kasnije Dik Vinter pokazao da je dovoljno 37.

Broj se potom i dalje postepeno smanjivao da bi se najzad u julu ove godine stiglo do konačnog rešenja.

Entuzijazam koji prati Rubikovu kocku ne završava se samo na pronalaženju ovog broja, već i takmičenju ko će brže da je složi.

Aktuelni svetski rekorder je Holanđanin Erik Akersdijk kome je za to bilo potrebno svega 7,08 sekundi. U stopu ga prate, a na momente i prestižu u brzini, roboti sklopljeni od Lego kocki.

Nastavak na S media...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.