Kod sportista najvise stradaju zglobovi kuka i kolena

Izvor: medio.rs, 09.Avg.2019, 22:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kod sportista najvise stradaju zglobovi kuka i kolena

Sportisti često, zbog prevelike aktivnosti i povreda, imaju bolove u kukovima i kolenima. Bol, otok, ukočenost i smanjena pokretljivost su prvi simptomi, koji upozoravaju na oštećenje zglobova. Kao kod većine bolesti, lečenje je najuspešnije u ranim fazama, a koliko će trajati i da li je potpuno izlečenje moguće, zavisi od starosti, obima povrede, telesne težine, drugih oboljenja…

Zglobovi kuka i kolena su noseći, što znači da su najviše opterećeni težinom tela. >> Pročitaj celu vest na sajtu medio.rs << Oboljenja često daju simptome posle 40. godine, a više su pogođene žene od muškaraca.

Grubo govoreći, postoje dve grupe degenerativnih promena na zglobovima, oštećenja zglobova ili artroze i zapaljenja ili artritisi. S obzirom na poziv i moderni stil života, artroze nisu retka pojava kod sportista, ali ni kod ostatka populacije.

Profesionalni sportisti su u većem riziku od razvoja oštećenja zglobova kuka i kolena, od ljudi koji vežbaju rekreativno ili se ne bave sportom, pokazala je studija objavljena u stručnom, Američkom časopisu o sportskoj medicini.

Poredeći grupu nekadašnjih olimpijskih sportista, sa prosečnom populacijom muškaraca, istraživači su zaključili da fizički zahtevni sportovi povećavaju rizik oboljenja zglobova, posebno kasnije u životu.

U većini slučajeva, uzrok artroze ili artritisa ostaje nepoznat, međutim, kada govorimo o oštećenju zbog neke sportske povrede, u pitanju je sekundarna artroza. Zglobovi trpe veliko opterećenje kod fudbala, hokeja, trčanja, biciklizma, gimnastike, ragbija…

Nekada znaci bolesti izostaju, sve do naprednih stadijuma. Obično se javljaju bol, smanjena pokretljivost, otok, crvenilo, karakterističan zvuk pri pokretu, propadanje mišića…Simptomi bolesti se pogoršavaju vremenom, i mogu ostaviti komplikacije.

Jutarnja ukočenost prolazi nakon kratkotrajnog razgibavanja, a bol prestaje mirovanjem i pojačava se ponovnim fizičkim opterećenjem, a izražena je osetljivost na vremenske promene.

Drugi faktori rizika, koji ne uključuju sportske povrede su starosno doba, prekomerna telesna težina, deformiteti zglobova, genetika i urođene mane, neke profesije i druge povrede.

Lečenje se zasniva na više pristupa:

Medikamentima

Fizikalna terapija

Kineziterapija

Prilagođavanje životnog stila

Održavanje psiho-fizičke kondicije

Hirurško-ortopedsko

Koliko će trajati lečenje, zavisi od više faktora, a kod težih slučajeva je kompleksno i uključuje intervenciju hirurga-ortopeda. Nakon operacije, sprovodi se fizikalna terapija, kako bi se poboljšala funkcionalnost, smanjili bolovi i sprečilo skraćivanje okolnih mišića.

Kada su sve druge opcije isključene, ili nisu dale odgovarajuće rezultate, izvodi se operacija kuka. Hirurg-ortoped uklanja oboleli zglob i na njegovo mesto ugrađuje protezu, poznatu kao veštački kuk. Ova operacija se najviše izvodi kod pacijanata koji boluju od artroze.

Zahvat traje oko dva sata, u opštoj anesteziji. Posle kraćeg zadržavanja u bolnici, pacijent se otpušta na kućno lečenje, a nekoliko dana kasnije, osoba može da hoda na štakama. Oporavak je dug i može trajati više meseci.

Veštački kuk je napravljen za umerene i uobičajene aktivnosti, pa se apsolutno isključuju sportovi velikog napora. Zahvaljujući sve boljim materijalima i usavršavanju operativne procedure, danas znamo da veštački kuk može trajati više od 20 godina.

Ovo je definitivno razlog za završetak sportske karijere. Usled više povreda kuka, britanac Endi Marej je u januaru ove godine najavio moguć kraj, posle 14 godina profesionalnog bavljenja tenisom.

Zglob kolena je jedan od najkompleksinijh i čine ga tri kosti, meniskusi i ligamenti. Oštećenje kolena se najčešće dešava sportistima zbog povreda i padova, nastaje jak bol i koleno gubi stabilnost. Pacijenti kojima je potrebna operacija kolenaimaju bolove pri penjanju uz stepenice, hodanju, pa čak i kod mirovanja.

Operacijom se ugrađuje veštački deo kolena, a može se zameniti samo povređeni deo ili čitavo koleno. Izvodi se u opštoj ili lokalnoj anesteziji, i obično traje do sat vremena.

Nakon operacije, rezovi su jedva uočljivi, a uz mirovanje i hladne obloge, oporavak kratko traje. Nakon par dana, pacijent može da hoda uz pomoć štake, a posle par nedelja je već sposoban da hoda samostalno.

Povreda kolena više nije fatalna za karijere sportista. To je pokazao poznati fudbaler Zlatan Ibrahimović, koji se uspešno oporavio, posle teške povrede kolena, i vratio na teren.

O ovim i sličnim temama saznajte više na Stetoskopu, najvećem medicinskom portalu u regionu, gde lekarima možete besplatno postaviti pitanja i zakazati pregled.

Autor: Miloš Đošić

Nastavak na medio.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta medio.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta medio.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.