Izvor: Nezavisne Novine, 19.Nov.2014, 12:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
I dalje prisutni etnička segregacija
SARAJEVO - Izdvojenost i segregacija po etničkim linijama, kao i govor mržnje, još su prisutni u BiH i vrijeme da se to mijenja nabolje, konstatovala je danas u Sarajevu potpredsjednik Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije /EKRI/ Barbara Jon.
"U fokusu izvještaja EKRI-ja o stanju ljudskih prava mi smo stavili institucije BiH, jer one imaju nadležnost da mijenjaju stanje u ovoj oblasti i poboljšaju život građana", rekla je Jonova na konferenciji za novinare upriličenoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << povodom okruglog stola "Borba protiv rasne diskriminacije i netolerancije u BiH", koji se danas održava u Saarjevu.
Prema njenim riječima, cilj EKRI-ja nije da kritikuje vlade nego da ih animira na međusobnu saradnju, uključujući i povezanost sa međunarodnim institucijama i organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Ona je naglasila da, osim učesnika okruglog stola iz svih nivoa vlasti u BiH, značajnu ulogu imaju i predstavnici civilnog društva i nevladinih organizacija, koji veoma često na konstruktivan način predstavljaju i zastupaju interese žrtava bilo koje vrste diskriminacije.
Jonova je upozorila da je govor mržnje još prisutan u BiH, što je bilo vidljivo i tokom posljednjeg izbornog ciklusa, a nedopustivo je i dalje postojanje "škola pod jednim krovom" u Federaciji BiH, jer je tu direktno riječ o podjeli djece po etničkoj osnovi.
"I vlasti i građani BiH treba da ulože dodatni napor da bi prevladali etničke podjele i stvorili demokratsko društvo u kojem bi ljudska prava bila jednaka za sve", zaključila je Jonova.
Ombudsman za ljudska prava u BiH LJubomir Sandić očekuje da će ovaj skup, s obzirom da rasizam i netolerancija podrazumijevaju diskriminaciju po osnovu rasne, nacionalne i etničke pripadnosti, boje kože, državljanstva, religije i jezika, ponuditi iskren dijalog o svim rizičnim grupama i kategorijama građana prema kojima se ispoljava rasizam, odnosno rasna diskriminacija.
"Očekujemo da ćemo doći i do ocjene u kojoj mjeri postojeći zakonski okvir zaštite od diskriminacije obezbjeđuje najviše standarde uživanja ljudskih prava i koliko direktna primjena međunarodnih konvencija doprinosi najvišim standardima ostvarivanja ljudskih prava u BiH", istakao je Sandić.
Prema njegovim riječima, danas će biti razmotreni i efekti primjene Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, odnosno biće procijenjen stepen potignutog uspjeha u oblasti uklanjanja svih oblika diskriminacije putem konkretnih aktivnosti nadležnih institucija u BiH.
On je pozvao sve nadležne da razmisle kakvi su antidiskriminacioni programi neophodni da u BiH bude obezbijeđeno nediskriminatorsko obrazovanje, da li putem sistemskih programa koji će u sebi razvijati i sitem inkluzivnog obrazovanja ili putem ad hok programa kojima se rješavaju pojedinačni slučajevi.
"Očekujemo, takođe, da utvrdimo u kojoj mjeri je rasistički govor mržnje izazvao osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja i kakav je trenutni status društvo dalo krivičnim djelima raspirivanja mržnje, s obzirom da su entiteti imali obaveza da svoje krivične zakone dopune krivičnim odredbama protiv mržnje i drugih oblika diskriminacije", naveo je Sandić.
On je podvukao da će posebno interesovanje ovog skupa biti usmjereno na rasističke govore mržnje u medijima, naročito na internet portalima.
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija ocijenila je da je u BiH ostvaren vidljiv napredak u borbi protiv diskriminacije nad manjinama i drugim ranjivim i marginalizovanim grupama, ali da još nema sistema konačnog izvještavanja o stanju ljudskih prava u BiH, koji bi trebalo da bude razmatran u parlamentu BiH.
"Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pripremilo je nacrt tog izvještaja ali, nažalost, taj tekst nije usaglašen, jer postoje različiti stavovi prema problemima diskriminacije u obrazovanju, socijalne zaštite, penzija, bezbjednosti građana, govora mržnje, ulozi i odgovornosti medija", kaže Đuderija.
Ona smatra da je za efikasno rješavanje ovih i sličnih pitanja neophodno postojanje odgovarajućeg političkog okvira i neophodna politička volja, inače će kategorije nestalih lica, civilnih žrtava rata, invalida, starih lica, djece i drugih marginalizovanih grupa u BiH i dalje biti suočene sa nekim od oblika diskrimiacije.
Organizatori okruglog stola "Borba protiv rasne diskriminacije i netolerancije u BiH" su EKRI i Institucija ombudsmana za ljudska prava u BiH.
Nastavak na Nezavisne Novine...
