Izvor: Cafe.ba, 25.Avg.2014, 10:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Da li treba da se brinemo zbog klimatskih promjena?
Da Zemlji prijeti više nego burna klimatska budućnost upozorili su svjetski eksperti za klimu na upravo završenoj prvoj međunarodnoj konferenciji održanoj u Montrealu od 16. do 21. avgusta.
Oni su, maltene, najavili pravu meteorološku katastrofu koju će stanovnici planete priježivljavati uz sve više vrelih i polarnih talasa, sve češćih vazdušnih turbulencija, pa i cunamija u okeanima čiji će se talasi penjati i do 40 metara visine. Takođe je saopšteno da je u prvoj >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba << deceniji ovog vijeka, prosečna temperatura na zemljinoj površini porasla za 0,47 Celzijusovih stepeni, a da će do 2050. porasti za dva stepena.
Domaći meteorolozi koji su za naš list komentarisali zaključke montrealskog skupa, iako podeljenih mišljenja u pogledu (ne)menjanja klime, nisu odviše zabrinuti za klimatsku budućnost. Slažu se s tim da predstoje češće ekstremne meteorološke pojave, ali na njih, sigurni su, ne bi trebalo gledati kao na zlu pošast, već kao na ćudljivost prirode i promenljivost klime, što i jeste njena suština.
„Pripadam naučnoj većini koja smatra da postoje klimatske promjene za koje je odgovoran čovek. One su posljedica lanca: zagađenje atmosfere, efekat staklene bašte, globalno zagrijevanje i na kraju klimatske promjene koje se manifestuju aktuelnim dnevnim događanjima u atmosferi. Olujne nepogode su učestalije i intenzivnije” kaže dr Lazar Lazić, profesor beogradskog Fizičkog fakulteta.
On objašnjava da se najveća manifestacija promjena klime događa u onim oblastima koje i nemaju veze sa zagađenjima atmosfere i industrijalizacijom.
„Stoga je bolje govoriti o promjenama klime koje se događaju na razne načine u različitim regionima”, smatra dr Lazić.
Dr Mlađen Ćurić, redovni profesor Instituta meteorologije Fizičkog fakulteta u Beogradu, ne slože se s tvrdnjama montrealskog sastanka, jer je siguran da se klima ne mijenja.
„Ne volim kada čujem da se termin promjena klime danas upotrebljava za sve i svašta. Time se skrnavi suština klime, a to upravo jeste promenljivost”, kaže on.
„Pošto ljudi očekuju da svaka godina i svako godišnje doba budu isti, o promjeni klime svi govore kao o najcrnjem bauku. A kako je vrijeme drugačije, nazivamo ga ekstremnim. I ekstremna promjena klime je normalna” objašnjava dr Đurić. Posao meteorologa, kaže on, nije da dokazuje kako je klima promenljiva, jer ona naprosto ne može da bude ista, već bi trebalo da karakterišemo tu ekstremnost, a to možemo samo ako uzmemo prijeđašnja zbivanja u klimi, otkada su nam poznata, odnosno otkada se bijeleže. Period osmatranja i merenja veoma je kratak, dvesta godina, ali za proučavanje klime postoje i drugi izvori, razni zapisi koji datiraju još od 1300. godine.
U razgovorima s domaćim meteorolozima čuli smo i stav da se poslednjih decenija u stručnim krugovima i široj društvenoj javnosti nameće teza o globalnom zagrijevanju kao posljedici čovekove aktivnosti. Pojedini naši eksperti smatraju da javnost nije upoznata s naučnim istraživanjima i prihvata ono što im se servira. Ali, kažu da postoje brojni istraživači koji argumentovano naučnim metodima pobijaju te tvrdnje. Predviđanja o povećanju učestalosti ekstremnih i opasnih meteoroloških pojava nemaju realnu osnovu. Mnoga istraživanja potvrđuju da nema značajnog povećanja temperature, ili na primjer, sve češćih pojava opasnih tropskih ciklona ili tornada. U krugu srpskih meteorologa i klimatologa može se čuti i mišljenje da se međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) više služi političkim, a manje stručnim sredstvima.
.jpg)
