Izvor: JUGpress.com, 08.Avg.2020, 20:38

Gimnazija u Vranju jedna od najstarijih u Srbiji

VRANJE

Na današnji dan pre 139 godina osnovana je Gimnazija u Vranju.

Decenijama, godinama i skoro vek i po ona broji dane i teške i lepe, beleži sećanja, uspomene, vreme pod okupacijom, heroje, znamenite učenike i profesore, istaknute predavače, dobrotvore…

Istorija  vranjske  Gimnazije, svojim većim delom  je deo istorije Vranja. Ali i čitavog ovog kraja.

Radoš Trebješanin je zapisao, „Kada su robovali Vranjanci robovala >> Pročitaj celu vest na sajtu JUGpress.com << je i Gimnazija. U njoj tuđin nije mogao sesti za školsku katedru, niti bilo koju i kakvu reč uputiti vranjskim gimnazistima.Onako kako i treba i kako je dijalektički uslovljeno vranjski gimnazisiti su sa Vranjancima išli na strelišta, gazili stazama albanskih planina i, najzad  na svom tlu i ognjištu vodili beskompromisnu borbu protiv fašističkog porobljivača i tako ispisali čestite i časti pune stranice  naše nove oslobodilačke istorije. Na drugoj strani, oni su kao građani, studenti i naučnici gradili bolji i srećniji život svoga kraja i naroda, i tako posvedočili da je napredna i trudoljubiva naša omladina u svakom pogledu  rodoljubiva i nedeljiva od svog zavičaja i svog naroda uopšte“.

Otvaranje niže gimnazije  u Vranju realizovano je  rešenjem,  koje je  ministar prosvete poslao 5. avgusta 1881. godine. Dva dana kasnije  ministar prosvete je uputio vranjskoj opštini  rešenje o otvaranju  gimnazije.

A 8. avgusta 1881. godine ministar prosvete je uputio  Đorđu  Ničiću u Negotinu rešenje po postavljenju za predavača i zastupnika strešine  Vranjske niže gimnazije.

Prvo ime „Vranjska niža gimnazija“ dao je školski ministar  prosvete u svom ukaznom aktu pri njenom otvaranju. U građanstvu, među učenicima  i nastavnicima, škola je bila i ostala samo vranjska Gimnazija. To popularno i omiljeno ime nije se moglo potisnuti. Kasnije, 1898. godine  ministar je svim višim gimnazijama dao posebna imena, a Gimnazija u Vranju dobija ime „Nemanjina gimnazija“. Kroz period svog rada i reforme obrazovanja menjala je nazive, zvanično od 1990. godine Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju radi kao gimnazija „Bora  Stanković“.

Noseći ime velikog književnika, Vranjanca i učenika otvorila je put mnogim đacima, ličnostima, koji su prepoznavali važnost obrazovanja i nauke, demokratiju kulture, vrednovanje, život sa idejom, slobodan duh, tradiciju i lepotu.

Osim Bore Stankovića, koji je Vranje proslavio svojim delima, ovu školu su pohađali i Đorđe Tasić, Jovan Hadživasiljević, Kosta Todorović, Miodrag Ibrovac.

Impresivan je spisak profesora “Nemanjine gimnazije”, kako se prvobitno zvala ili “Vranjske gimnazije” kako su je zvali đaci.

Na početku 20. veka profesori su uglavnom po kazni premeštani u Vranje. Neki od njih su Jaša Prodanović, Radoje Domanović, Milivoje Simić, Ljuba Davidović, Ilija Vukićević, Svetislav Simić.

Prvi direktor Gimnazije je bio Đorđe Nicić koji je u Vranje došao iz Negotina.

Na Vidovdan 28. juna 1931. godine osveštan je temelj sadašnje zgrade škole, koja je zidana dve godine.

Od 25. novembra do 10. decembra 1933. godine trajalo je useljenje.

Na drugom spratu gimnazijske zgrade  te godine urađeno je sedam reljefa jugoslovenskih velikana, Vuka Karadžića, Bore Stankovića, Ivana Gundulića, Svetog Save, Ivana Mažuranića, Franca Prešerna i Petra Petrovića Njegoša, koji do današnjih dana krase zgradu, ove jedne od najstarijih Gimnazije u Srbiji.

O gimnaziji najbolje govore sećanja ljudi koji su bili deo nje, pamteći njene učenike  kao vredne, otvorene, darovite mlade ljude.

„I, danas škola ima svoju mladost koja broji  775 učenika, mogućnost da budu raspoređeni na osnovu želja,  kompetencija, sposobnosti. Gimnazija daje mogućnost da se učenici opredele za jedan od tri smera : društveno-jezički, prirodno-matematički  i  specijalno IT odeljenje  za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku. Njihov rad i intersovanja prati 70 profesora u nastavi trudeći se da jačaju  kompetencije učenika, razvijaju njihove sposobnosti, otkrivaju talente.

Oduvek su tradiciju čuvene Vranjske gimnazije svojim radom, uspesima, postignućima umeli da nose i brane njeni učenici i profesori. Nije izostala ni humanost gimnazijalaca uvek spremni da se uključe i podrže, tako da se uvek može računati na Gimnaziju.

Škola polako, ali sigurno ulazi u godinu  značajnog jubileja, već 2021. godine  kada će obeležiti 140 godina od osnivanja. U toku je priprema Enciklopedije znamenitih ličnosti vranjske Gimnazije, kao i izložba i mnoge druge aktivnosti koje će obeležiti školsku jubilarnu godinu  kroz vreme, sećanja  i kazivanja ljudi koji su bili i ostali verni ovoj obrazovnoj ustanovi“, kaže direktorka Suzana Mišić Stanković.

Ona dodaje da misija škole i dalje ostaje: „U savremenom svetu  najefikasniji vid borbe za život vodi se pomoću znanja, nauke i vere. U sticanju znanja, umenja, veština i navika lepog ponašanja škola kao obrazovno-vaspitna ustanova je nezamenjiva“.

I na kraju, sećanje Boška Babovića na Gimnaziju možda je i najbolje opisuje:

„Gimnazijsko zdanje, u toj i takvoj sredini, sasvim se izdvajalo. Na uzvišici, visoka i lepa, skoro naslonjena na gradski park – Gimnazija se videla sa svih strana. Usamljena  i prostrana, kao da je dominirala celim gradom…“

I ovo Vam može biti interesantno
Pogledaj vesti o: Vranje

Nastavak na JUGpress.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JUGpress.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JUGpress.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.