Izvor: Magyar Szó, 29.Dec.2015, 21:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Želja da se pomogne domaćim proizvođačima
Srpska vlada je prihvatila tri predloga za izmenu zakona o poljoprivrednom zemljištu Saveza vojvođanskih Mađara. Zbog toga će o tim amandmanima skupština Srbije glasati u celosti prilikom glasanja o zakonu. Na zakon, koji je od strane proizvođača i javnosti mnogo kritikovan, stiglo je ukupno 99 amandmana, od kojih je vlada prihvatila 14.
MANJE MOGUĆNOSTI ZA VELIKE PROIZVOĐAČE
Arpad Fremond, republički poslanik SVM-a, od amandmana izdvaja onaj koji omogućava da se >> Pročitaj celu vest na sajtu Magyar Szó << na teritoriji date lokalne samouprave da u zakup svega 30 posto zemljišta u državnom vlasništvu, i to ne samo za jedno, nego za više domaćih ili inostranih pravnih lica, na trideset godina.
- Zahvaljujući istom ovom amandmanu reguliše se ponuda zemljišta, u narednom periodu, za investitore po povoljoj ceni, za koja se u proteklih tri godine niko nije interesovao. Šta više, ova bi zemljišta mogli dobiti čak i besplatno. Naš amandman ima i treći deo, prema kome će ministarstvo poljoprivrede ubuduće, sa raznim uredbama, kontrolisati količinu zemljišta koja mogu otići u najam stočarima. Ranije, kada su stočari po pravu prečeg rentiranja, na osnovu broja stoke u svom vlasništvu, zatražili poljoprivredno zemljište od lokalne samouprave, nije se uzimala u obzir veličina zemljišta u sopstvenom posedu, kao ni veličina unajmljenog zemljišta, te su tako stočari mogli dobiti dodatna zemljišta. U buduće će se i u njihovom slučaju uzeti u obzir koliko zemljišta unajmljuju i koliko zemljišta imaju u svom vlasništvu. Jedna od pozitivnih posledica ovoga može biti i to da će i manji stočari moći doći do zemljišta po pravu prečeg zakupca. Iz ugla poljoprivrednih proizvođača ova stavka je važna jer će na taj način ostati više zemlje za njih. Velike farme koje ne raspolažu poljoprivrednom mehanizacijom neće moći zakupiti zemljišta jer će ministarstvo uredbama regulisati ko će moći rentirati zemljište po pravu prečeg zakupa. Ove uredbe još ne postoje, ali prema našem amandmanu ove uredbe će nadležno ministarstvo doneti kasnije. Uredbe moraju poštovati interese svake pojedine grane poljoprivrede i ne smeju se izdvajati segmenti – objašnjava Fremond.
ZEMLJIŠTE MOGU KUPITI I ŽITELJI U POGRANIČNOM POJASU
Drugi amandman predviđa da će budući zakupci morati raspolagati sa aktivnim gazdinstvom, registrovanim najmanje tri godine, i to na teritoriji date lokalne samouprave, a budući zakupac mora živeti barem tri godine na teritoriji lokalne samouprave. Treći amandman se odnosi na potencijalne kupce zemljišta u državnom vlasništvu - oni koji imaju ovu nameru, moraju raspolagati sa najmanje tri godine registrovanim gazdinstvom i moraju biti žitelj lokalne samouprave najmanje pet godina. Važan deo amandmana je to što će proizvođači moći kupiti zemljište u državnom vlasništvu čak i u krugu od deset kilometara od državne granice.
- Država zbog domaćih proizvođača mora da reguliše ko može zakupiti ili kupiti zemljište. Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju kaže da građani Evropske Unije mogu pod istim uslovima da kupe zemljište u Srbiji kao i domaći proizvođači. Ugovor se ne može promeniti, a zbog toga je SVM pokušao da unese u zakon o poljoprivrednom zemljištu paragrafe koji se fokusiraju na interese domaćih proizvođača. Jer će se ovaj pasus, prema kojem kupac poljoprivrednog zemljišta mora da raspolaže sa barem tri godine registrovanim gazdinstvom i da mora biti stanovnik određene lokalne samouprave najmanje pet godina, odnositi i na građane Evropske Unije. Ovo je bio samo prvi korak, ali i u buduće želimo da radimo na pooštravanju uslova, zbog gore navedenih razloga – objašnjava Fremond.
LOKALNE SAMOUPRAVE ĆE MOĆI BITI KAŽNJENE
Proizvođači koji su pre nekoliko nedjelja demonstrirali pred gradsklom kućom u Subotici su ukazali i na neke probleme koji se vezuju za zakon o poljoprivrednom zemljištu, a to je da lokalna samouprava Subotice, kao i druge lokalne samouprave u Srbiji, ni ne zna tačno sa koliko poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini raspolaže, jer je među popisanim zemljištima i groblje, kao i fudbalski stadion, ali i autoput. Prema mišljenju proizvođača veličina popisanog zemljišta je povećana na ovaj način zbog toga što na taj način žele da pomognu velikim domaćim i inostranim proizvođačima da dođu do više zemlje.
S tim u vezi je poslanik SVM-a i izjavio kako treba da se ravnamo prema poljoprivrednom programu, kako treba da pogledamo koliko zemljišta je tačno utvrđeno tim programom, a koje zemljište nije deo ovog programa. Prema njegovim rečima neminovno je da će se u buduće strože kontrolisati ova pitanja.
- Što se tiče zakupa zemljišta i donošenja poljoprivrednih programa, zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa da ukoliko lokalne samouprave ne ispune na vreme svoju obavezu, republika ima prava da im uskrati čak i transferne sume. Vlada i ministarstvo će u buduće činiti sve da na lokalnom nivou ne bude malverzacija i pokušaće da prisile lokalno rukovodstvo da osigura što više zemljišta za proizvođače. I lokalnim samoupravama je u interesu da u sistem uđe što više obradivog zemljišta, a koje to nije, da izostane iz ovog sistema. Lokalne samouprave će tako morati da identifikuju svaku pojedinu parcelu – objašnjava Fremond.
.jpg)
