Skopske kule - istorijski i graditeljski simbol Novog Sada

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 24.Apr.2026, 12:36

Skopske kule - istorijski i graditeljski simbol Novog Sada

Široke gradske saobraćajnice, biciklističke staze, veliki broj stambenih zgrada i poslovnih prostora, bili su nezamislivi za gradove u Srbiji. Novi Sad činile su manje ulice, porodične kuće i dvorišta, i delimično neizgrađene površine, a tek nakon šezdesetih godina prošlog veka počela je intenzivna izgradnja grada...

Bulevar oslobođenja brzo je postao kičma razvoja modernog grada i povezivao je Futošku pijacu, Most slobode i druge gradske atrakcije. Naziv "oslobođenje" >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << odnosi se na oslobođenje grada u Drugom svetskom ratu 1944. godine, a baš na tom bulevaru smeštene su čuvene Skopske kule, koje takođe nose jedan značajan istorijski i graditeljski simbol za građane.

Skopske kule predstavljale su jedan od simbola Bulevara, a danas bi se moglo reći da povezuju Novi Sad i Skoplje…

Zgrade su dobile svoj naziv nakon razornog zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Tada je u Makedoniji poginulo više od 1.000 ljudi, a između 120.000 i 200.000 njih ostalo je bez svojih domova. U Novom Sadu ove zgrade i danas bi bile među najsigurnijim u slučaju razornog zemljotresa.

Arhitekta Zora Mitrović Pajkić iz Čačka projektovala je zgrade, a te dve kule bile su jedan od značajnijih realizovanih ideja u njenoj karijeri. Pored toga, učestvovala je u uređenju Karađorđeva, posebno se bavila i estetikom, radeći enterijere za velike skupove, a nakon izgradnje Skopskih kula doprinela je tome da Novi Sad ne bude više isti.

Iako su se danas kule u velikoj meri stopile sa drugim modernim objektima na Bulevaru, one ipak ostaju prepoznatljivi simbol ulaza u stari deo grada, a u jednoj od njih boravi i slikar Vančo Hristov, poreklom iz Makedonije, koji je sasvim slučajno došao u "skopljanku" još pre trideset godina. Ni 63 godine od od razornog zemljotresa u njegovoj domovini, nikako ne može da izbriše sećanje na jutro kada se Skoplje probuilo u ruševinama...

Hristov dodaje da pamti i zemljotres u Novom Sadu pre tri godine, ali da je u Skopskoj kuli bio samo jedan znak, pomeranje sijalice. Osim toga, nije bilo nikakvih naznaka potresa u zgradi. Danas, on u svom ateljeu, na poslednjem spratu, nalazi inspiraciju za slikanje uz neverovatan pogled sa kule.

Dnevne novine šezdesetih godina pisale su o izgradnji Skopskih kula, a ono što će i danas ostati duboko urezano u sećanje i zapisano na imaginarnoj hartiji evolucije jeste da je gradnja tih kula bila prekretnica u modernizaciji Novog Sada, jer se nakon toga grad širio i postao epicentar intenzivne urbanizacije i građevinskog razvoja u Srbiji.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.