Investicioni bum Bačke Palanke

Izvor: Blic, 10.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Investicioni bum Bačke Palanke

BAČKA PALANKA - Ne bez dobrih razloga u Bačku Palanku sa svojim kapitalom stiglo je nekoliko svetskih kompanija. Ovaj grad u investicijama već mnogi smatraju dobrim društvom za prestižne Zrenjanin i Inđiju. Urbanistički okviri već su postali tesni za sve zahteve novih investitora i opština užurbano radi novi plan koji će otvoriti mogućnosti bržeg razvoja grada na Dunavu i opštine koja je sa svojih 549 kvadratnih kilometara među najprostranijim u Srbiji.

Još Karađorđevo >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i „Dunav"

Opština Bačka Palanka ima oko 65.000 stanovnika, nešto više od 13.000 zaposlenih i oko 9.000 nezaposlenih. Palančani smatraju da je došao kraj privrednog i ekonomskog pada opštine i svaka naredna godina, smatraju njeni planeri, trebala bi da bude berićetnija. To je vidljivo i po stambenoj izgradnji, jer se trenutno gradi desetak zgrada. Bozalo je rekao da Palanka sad ima samo još dva izrazita i nerešena privredna problema zbog više od 2.000 radnika koji su ostali bez posla: upropašćene Karađorđevo i „Dunav" iz Čelareva kojima će posvetiti punu pažnju.

Po usvajanju novog urbanističkog plana očekuje se odmah nekoliko novih ulagača u industriju, rekao je Ljubomir Milojević, čovek odgovoran za urbanizam u gradu. Otvoriće se nove radne zone, severna i južna, kao i novi industrijski park između Gajdobre i Nove Gajdobre. Tik uz industrijske zone je Dunav sa jednom od najpodobnijih luka na ovoj reci, a ono drugo se podrazumeva: lokacije će biti opremljene kompletnom putnom i svom drugom infrastrukturom od vode, kanalizacije, struje do gasa. Industrija sada zauzima nešto više od 210 hektara u južnoj zoni, a plan je još dodatnih 58 hektara. U severnoj zoni pored magistralnog puta za Novi Sad, gde sada nema industrijskih kapaciteta, otvoriće se mogućnost za privredna gradilišta na novih 80 hektara i za stambenu zonu, čitav novi grad, rezervisano je 10 hektara. Južna zona je potpuno opremljena, a za severnu opština treba da nađe blizu milijardu dinara, sa sigurnošću da je to samo mrvica u odnosu na ono što će ubrzo to ulaganje vratiti.

U Bačkoj Palanci sada su svetski poznate firme sa stranim ili domaćim kapitalom.

„Tarket" (nekada „Sintelon") najveći proizvođač podnih obloga na svetu, „Fertil" proizvodnja veštačkih đubriva, „Nektar" u svojoj branši među vodećim u jugoistočnoj Evropi, nekadašnja sladara sada „Sufle" sa francuskim kapitalom, „Karlzberg" sa danskim kapitalom, „Kovis" slovenačka fabrika, niz malih kompanija koje su tek u ekspanziji, kaže Dragan Bozalo, predsednik opštine, ističući da su u tome zasluge mnogih generacija, a da su Palančani znali da to cene i sačuvaju kao malo koja opština.

- Mi ne možemo zameniti Vladu koja se bavi ekonomskom politikom, a uloga lokalnih političara je da pripreme lokalne uslove da stranci nemaju u tome problema i mi se ne hvalimo da dovodimo investitore, ali možemo reći da svoj posao radimo ozbiljno i da će oni nas zbog toga sami pronaći - ističe Bozalo

U Bačkoj Palanci traži mesto nekoliko stranih kompanija. Naročito je prisutno interesovanje italijanskih firmi za tekstilne fabrike. Gradi se trikotaža italijanskog vlasnika za 400 radnika, u propalu fabriku „Marina" uselio se „Aziro", takođe iz Italije, kao zakupac. Osigurani su dalji pregovori sa jednom nemačkom kompanijom za proizvodnju bioetanola. Luka u Bačkoj Palanci koja pripada „Viktorija grupi" gradi veliki naftni terminal. Od Palanke danas nema atraktivnijeg grada za investitore na celom Dunavu u Srbiji, smatra Ljubomir Milojević, direktor JP „Standard" za urbanizam i planiranje.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.