Izvor: Blic, 12.Apr.2003, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zamah korupcije devedesetih

Zamah korupcije devedesetih

Hapšenja zamenika republičkog tužioca Milana Sarajlića, šefa istražnog odeljenja niškog Opštinskog suda Radomira Vujačića, upravnika pisarnice Opštinskog suda u Zaječaru Radomira Stefanovića, podizanje optužnice protiv bivšeg predsednika Trgovinskog suda u Zrenjaninu Dragana Tašina... aktuelizovala su pitanje korupcije u srpskom pravosuđu.

Iako se poslednjih godina o tome često javno razgovaralo, izostala je stručna i kompleksna >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << analiza koja bi pružila realniju sliku o prisutnosti i razmerama ove pojave u sudovima i tužilaštvima.

Predsednik Advokatske komore Vojvodine Slobodan Beljanski, koji je jedno vreme bio na čelu Saveta za borbu protiv korupcije, kaže da je takva analiza planirana, ali da nije realizovana.

O korupciji u pravosuđu se dosta uopšteno govori, a među pravnicima postoje i različita mišljenja o njenoj raširenosti.

Dr Ivan Janković, advokat iz Beograda i direktor Centra za antiratnu akciju, smatra da je ovaj problem veoma izražen, posebno u istrazi i tužilaštvu.

- Korupcija je uzela zamah još početkom devedesetih godina. Razliku između vremena Miloševićevog režima i perioda od 5. oktobra do sada vidim u tome što u poslednje tri godine nema političkih pritisaka i privilegija, ranije karakterističnih za nosioce pravosudnih funkcija iz redova SPS-a, JUL-a i radikala - kaže Janković.

Advokat Beljanski, međutim, veruje da je problem predimenzioniran.

- Uvek sam govorio da korupcije u pravosuđu ima manje nego što se priča i da pogrešna predstava o ovom fenomenu može samo da šteti ugledu pravosudnih institucija - kaže Beljanski.

Beogradski advokat Slobodan Šoškić primećuje da je korupciju, koju odlikuje diskretan odnos, teško, ali ne i nemoguće dokazati.

- Zaista postoje odluke koje se ne mogu prihvatiti kao zakonite. Odsustvo pravne argumentacije i pravničke ubedljivosti u njima izazivaju podozrenje da su donete pod uticajem nekoga ko je bio zaintersovan za ishod određenog slučaja - kaže Šoškić.

U javnosti se korupcija obično vezuje za primanje mita, odnosno novca, a advokat Beljanski ukazuje i na druge oblike.

- Korupcija je i podložnost na intervencije sa strane. Ona može biti posledica protežiranja prilikom izbora sudija i tužilaca, jer ti ljudi osećaju neku vrstu moralnog duga prema svojim promoterima. U nematerijalni vid korupcije spadaju i politički savezi u kojima sudije i tužioci pripadaju istim političkim grupacijama i sferama, kao i oni koji im određene zahteve postavljaju - kaže Beljanski.

Pravnici se razilaze i oko pitanja koji je oblik korupcije dominantan.

Dok dr Janković primat daje materijalnoj koristi, Beljanski veruje da je češća takozvana politička korupcija vezana za protežiranje i vraćanje moralnih dugova.

Advokat Šoškić podseća da je, imajući u vidu ovaj problem, pre godinu dana u krivični zakonik kao posebno delo uvedena korupcija u pravosuđu. Za najlakši oblik predviđena je kazna od jedne do pet godina zatvora, a za najteži oblik, kada sudija ili tužilac za sebe ili drugog pribave korist veću od 600.000 dinara, zaprećeno je od tri do 15 godina zatvora.

- Ako je zakonodavac ovako reagovao, ne mogu da razumem odsustvo spremnosti odgovornih ljudi da povodom fame o korupciji u pravosuđu ne preduzmu određene mere. S jedne strane trebalo je ispitati i utvrditi uzroke ove pojave, a s druge razrešiti one za koje postoji osnovana sumnja, odnosno dokazi da su uprljali ruke nečasnim poslovima - kaže Šoškić. E. B. Sarajlić pet sati pred sudijom

Milan Sarajlić, bivši zamenik republičkog javnog tužioca, priveden je pred istražnog sudiju Okružnog suda u Novom Sadu Miroslava Alimpića zbog sumnje da je počinio korupciju u pravosuđu, za šta je predviđena kazna zatvora od tri do 15 godina. Krivična prijava tereti Sarajlića da je iznosio više podataka koji su bili tajna, za šta je kao nadoknadu primao pokolone, novčane i materijalne, ukupne vrednosti od 150.000 evra. Istraga protiv Sarajlića proglašena je za tajnu i svi koji budu uključeni u istragu, kaže Alimpić, biće u zakonskoj obavezi da čuvaju tajnu. Alimpić je rekao je da je Sarajlić tokom jučerašnjeg petočasovonog saslušanja bio 'vidno uzbuđen'. N.R.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.