Izvor: RTS, 02.Avg.2013, 20:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Veritas: Preispitati presude hrvatskim generalima

Zbog novih dokaza Srbi iz Hrvatske očekuju da SB UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala preispitaju oslobađajuće presude hrvatskim generalima o "Oluji". U Hrvatskoj još nema pravosnažne presude za ratne zločine počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje, upozorili su čelnici nevladine organizacije "Dokumente".

Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu centra "Veritas" za preispitivanje oslobađajuće >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << presude hrvatskim generalima za akciju "Oluja", jer se došlo do novih dokaza, saopšteno je iz tog centra povodom 18 godina od "Oluje".

Te nove činjenice ogledaju se u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija "Sveta Mare" u Šibeniku i "Gradsko groblje" u Zadru, koji su stradali u akciji "Oluja", i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužbe, navodi se u saopštenju.

Iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" ocenjuju da bi to u završnici trebalo da rezultira jedinom pravednom, osuđujućom presudom hrvatskim generalima.

"Veritas" je haškom Tužilaštvu u junu uputio inicijativu za podnošenje zahteva za preispitivanje pravosnažne presude u predmetu "Oluja", koju zasniva na novim činjenicama do kojih se došlo nakon oslobađanja hrvatskih generala.

Iz tog centra izražavaju uverenje da će u pretresu po međusobnim tužbama za genocid Hrvatske i Srbije iduće godine biti dokazana genocidna namera Hrvatske, kao i u procesu pred sudom u Čikagu, u SAD, gde su Srbi iz Hrvatske tužili američku firmu MPRI za naknadu štete po osnovu saučesništva u genocidu.

Iz "Veritasa" napominju da su 4. avgusta 1995. godine oružane snage Hrvatske, uz odobrenje i podršku NATO-a i u sadejstvu sa Hrvatskim većem odbrane i tzv. Armijom BiH, napale SAO Krajinu, uprkos činjenici da je ta oblast bila pod zaštitom UN, kao i da je u neravnopravnoj borbi, sa odnosom snaga sedam na prema jedan u korist agresora, proterano oko 220.000 Srba.

Na putevima kojima su se kretale krajiške izbjegličke kolone ostajali su leševi ubijenih artiljerijskim granatama, avionskim raketama, snajperskim hicima, noževima...

Oko 3.200 starih i nemoćnih internirani su u logore za civile, a Krajina je opustošena, opljačkana, pa porušena i zapaljena.

Veritas" podseća da je Haški tribunal u jedinom predmetu u kojem su Srbi bili žrtve oslobodio odgovornosti hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, što je izazvalo osude kod Srba i debatu u UN, kao i reakcije pojedinih haških sudija.

NVO: U Hrvatskoj bez pravosnažnih presuda

U Hrvatskoj još nema pravosnažne presude za ratne zločine počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje", a brojne civilne žrtve rata nisu primereno obeštećene, upozorili su  čelnici nevladine organizacije Dokumente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 941 osobe ubijene tokom akcija 1995. od čega je identifikovano njih 585, što je broj koji bi trebalo da vodi do krivičnog progona, rekla je Vesna Teršelić, rukovodilac te NVO.

Predstavljajući kvartalni izveštaj o praćenju suđenja za ratne zločine za razdoblje od aprila do juna ove godine, ona je rekla da nema opravdanja za takvu neefikanost i da ne može biti opravdanja usporenosti tih procesa jer je to veliki teret nasleđa prošlosti za hrvatsko društvo koji mogu umanjiti samo pravosuđa Hrvatske i Srbije.

Bez obzira na nacionalnost, i Srbi i Hrvati su u tim tužbama prečesto morali da plate parnične troškove, rekla je Teršelić.

Mladen Stojanović iz Centra za mir, nasilje i ljudska prava iz Osijeka pozdravlja poboljšanje odnosa srpske i hrvatske vlasti, te protokol o saradnji DORH-a i Tužilaštva BiH kao, ocenio je, put ka boljoj saradnji u regiji ključnoj za procesuiranje zločina, na osnovu koje bi se moglo otvoriti pedesetak predmeta u Hrvatskoj i BiH.

Dokumenta smatra da bi zakonodavac trebalo da razmotri novi Krivični zakon koji je blaži za slučajeve ratnog zločina silovanja od prethodnog, odnosno najmanja kazna je tri godine, dok je pre taj minimum bio pet godina.

U vezi izmena Zakona o pravosudnoj saradnji u kaznenim stvarima s državama članica EU, Dokumenta ocenjuje da počinitelje svih krivičnih dela treba privesti pravdi i da nisu opravdana uvođenja bilo kakvog vremenskog ograničenja u primeni evropskog naloga za hapšenje.

Nastavak na RTS...