Usvojeni zakoni o ljudskim ćelijama i tkivima i organima

Izvor: RTS, 24.Jul.2018, 10:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Usvojeni zakoni o ljudskim ćelijama i tkivima i organima

U Skupštini Srbije usvojeni Zakon o ljudskim ćelijama i tkivima i zakon o presađivanju organa. Skupština usvojila izmene i dopune Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama koji predviđa osnivanje Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o ljudskim ćelijama i tkivima, koji definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u toj oblasti, kao i uslove koje banke ljudskih tkiva treba da ispunjavaju.

Novi zakon je propisao pojednostavljenje procedure izdavanja dozvola zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i uspostavljanje informacionog sistema u pomenutoj oblasti. 
Jedna od novina je pojednostavljivanje postupka davanja pristanka za primenu ljudskih tkiva, izbegavajući nepotrebe finansijske troškove uvođenjem zabrane o darivanju. 
Zakon je pružio mogućnost svakom punoletnom građaninu Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini u trenutku smrti ukoliko se umrlo lice nije za života izjasnilo u vezi sa tim. 
Skupština Srbije usvojila je Zakon o presađivanju ljudskih organa kojim će se sistemski rešiti oblasti doniranje organa, a ključna novina je što se pojednostavljuje postupak pristanka, jer se svaka punoletna osoba definiše kao potencijalni donor.
Doniranje organa  
Donor neće biti samo onaj ko se tome usprotivi tokom života, odnosno ako se tome nije izričito usprotivio neko od članova porodice.
Ukoliko neko ne želi da bude donor, to treba da prijavi usmeno ili pismeno Upravi za biomedicinu, koja je nadležna za sprovođenje zakona.
Osnovni razlog za donošenje zakona je povećanje donacije organa, povećanje broja uspešno obavljenih presađivanja organa, uz smanenje liste čekanja.
Zakonom se detaljno definišu uslovi za donatorstvo u koje spadaju poslovi darivanja, dobijanja, testiranja, obrade, očuvanja, skladištenja, distribucije i primene ljudskih ćelija i tkiva od živog ili od umrlog. 
Zakon predviđa i precizno definisanje zdravstvenih institucija i to tako da postoje ustanova za obavljanje poslova presađivanja organa i bolnica za darivanje organa. 
Doneće se nacionalni program presađivanja organa jedinstven na teritoriji Srbije, sa jasnim procedurama i postupcima, uz jedinstven informacioni sistem, a nadzor nad sprovođenje zakona će biti u nadležnosti Uprave za biomedicinu.
Osniva se Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga
Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama koji predviđa osnivanje Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga.

Cilj je da se prati stanje i predlažu mere, pošto je trenutno veliki problem jer ne postoji sistem za prikupljanje podataka o ponudi i potražnji droga u Srbiji.
Izmene Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama se usklađuju sa propisima Evropske unije u procesu brže integracije i harmonizacije zakonodavnih sistema.
Pored harmonizacije sa EU propisima ovim zakonskim rešenjem reguliše se nadležnosi institucija i saradnja u oblasti psihoaktivnih supstanci.
Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja o stilovima života stanovništva Srbije iz 2014. godine - korišćenje psihoaktivnih supstanci i igara na sreću, upotreba ilegalnih droga zabeležena je kod osam odsto od ukupne populacije starosti od 18 do 64 godine, i to 10,8 odsto kod muškaraca, odnosno 5,2 odsto žena sa većom zastupljenošću kod mlađe odrasle populacijeod 18 do 34 godine starosti.
Najčešće korišćena ilagalna droga među odraslom populacijom je kanabis, čija je upotreba, bar jednom u toku života zabeležena kod 7,7 odsto ispitanika uzrasta od 18 do 64 godine, navodi su u obrazloženju izmena Zakona.
Upotreba drugih ilegalnih droga je vrlo retka, dok je lekove i druge grupe sedativa i hiponitka koristilo 22,4 odsto ispitanika.
Prema istraživanju ESPAD-a sprovedenom 2011. godine među učenicima starosti 16 godina ukupno osam odsto učenika je bar jednom probalo neku od ilegalnih droga. 

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.