U regionu najsiromašniji Bosanci

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Okt.2011, 20:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U regionu najsiromašniji Bosanci

BEOGRAD -

Svetski dan borbe protiv siromaštva bio je danas povod za svođenje rezultata o stopi siromaštva u državama bivše Jugoslavije, a podaci ukazuju da je Slovenija sa manje od 13 odsto siromašnih, bolja od evropskog proseka koji prelazi 16 procenata siromašnih, dok u Bosni i Hercegovini siromašni čine gotovo polovinu stanovništva.

Statistički gledano, posle BiH, sledi Makedonija sa trećinom siromašnog stanovništva, Hrvatska sa 19 odsto, u Sloveniji ih je 12, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << 7 procenata, u Srbiji blizu 10, a u Crnoj Gori skoro sedam odsto, prenele su agencije, ali je očigledno da je metodologija obračuna podataka, odnos granica siromaštva određena novcem bila međusobno različita.

Na konferenciji za novinare u Sarajevu saopšteno je da oko 48 odsto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi na granici siromaštva, a 18 odsto spada u kategoriju izuzetno siromašnih osoba.

Posle pojave globalne ekonomske krize, pitanje siromaštva u BiH svaki dan je sve izraženije i sve je više kategorija ljudi koji dopadaju siromaštva.

Pored onih standardnih kategorija siromašnih u svetu (ruralna područja, porodice sa više dece, neškolovani, nezaposleni), u BiH se pojavljuje dodatni broj dodatno ugroženih ljudi vezanih za privatizaciju i gubljenje radih mesta.

U Makedoniji jedna trećina stanovništva živi u siromaštvu, a glavni razlog tome je nezaposlenost.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine je registrovano 30,9 posto siromašnih ljudi, koji žive sa manje od pet dolara dnevno. Prema istim podacima, čak 44, 8 odsto siromašnih su nezaposleni. Vlada, međutim, taj podatak uzima sa rezervom, računajući da u sivoj ekonomiji radi barem 30- 40 hiljada nezaposlenih od ukupno 320.000.

Najranjivije grupe su višečlane porodice (47,3 odsto siromašnih čine porodice sa pet i više članova) i neobrazovano stanovništvo (54,7 odsto nosilaca domaćinstava nema ili ima najviše osnovno obrazovanje).

I Evropska komisija je u godišnjem izveštaju o napretku Makedonije notirala da Vlada čini vrlo malo za smanjenje broja nezaposlenih.

Podaci Državnog zavoda za statistiku Hrvatske od pre nekoliko meseci pokazuju da oko 900.000 stanovništva ili 19 odsto živi na granici ili ispod granice siromaštva. Taj procenat bi, kažu, bio i veći bez socijalnih davanje.

Pre pet godina siromašni su bili svi oni koji su primali godišnje najmanje 44.599 kuna (5.962 evra), a sada je taj prag siromaštva podignut na 7.496 evra.

Podaci kazuju da je u julu ove godine potrošačka korpa za četvoročlanu familiju u Hrvatskoj poskupela sedam odsto u odnosu na onu iz 2007, koja je bila najbolja godina pre početka ekonomske krize. Ipak, prosečna plata od 5.425 kuna (725 evra) u julu ove godine mogla je da pokrije 80,7 odsto troškova korpe, u odnosu na 77 odsto u 2007, kad je iznosila 652 evra.

Penzije se kreću oko 40 odsto prosečne plate, a poslednjih godina nisu usklađivane s rastom troškova, pa su nominalno manje. Zaključak je da manji deo ljudi živi bolje, ali većina sastavlja kraj s krajem teže nego pre krize pošto je sve manje ljudi koji primaju platu.

Zaposlenih je 2007. bilo više od 1,5 miliona, a danas ih ima sto hiljada manje, a broj penzionera se s 1,1 miliona povećao na 1,2 miliona.

Uprkos tome što se u Sloveniji broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva poslednjih godina stalno povećava, a prema podacima za 2010. takvih je 12,7 posto stanovništva, ta članica EU važi za najmanje socijalno raslojeno društvo u Evropi.

Slovenački ured za statistiku je objavio da je limit koji određuje prag siromaštva u Sloveniji mesečni neto dohodak od 587 evra za odraslog člana domaćinstva. Postotak onih koji ga ne dostižu znatno je povećan u poslednjih nekoliko godina i u 2009. taj prag nije dostizalo 11,3 posto odraslih.

U Srbiji živi 9,2 odsto siromašnih građana, a najugroženiji su stanovnici ruralnih područja, izjavila je pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Suzana Paunović.

U Crnoj Gori od oko 625.000 stanovnika 80 hiljada građana prima neku vrstu socijalne pomoći, a najugroženiji su stanovnici na severu republike, saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Zavod za statistiku Crne Gore saopštio je da je stopa siromaštva u 2009. godini iznosila 6,8 odsto što je skoro dva odsto više nego 2008,

dok se u najugoroženiji stanovnici severa Crne Gore, gde je siromaštvo dvostruko veće nego u centralnom i južnom delu države.

U severnom regionu živi oko 30 odsto stanovništva Crne Gore, dok udeo siromašnih sa tog prostora iznosi više od 55 odsto. Stopa siromaštva u centralnom regionu Crne Gore iznosi oko četiri odsto, a za pola procenta je veća u južnom.

Stopa nezaposlenih u Crnoj Gori trenutno iznosi 11,25 odsto, vrednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori u septembru iznosila je 767 evra, odnosno bila je veća 2,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a prosečna plata u Crnoj Gori iznosi oko 475 evra.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.