U drevnom krateru na Marsu možda ima života

Izvor: Blic, 23.Jan.2013, 02:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U drevnom krateru na Marsu možda ima života

Naučnici američke svemirske agencije NASA smatraju da je drevni krater na Marsu nekada sadržao jezero, koje se “hranilo” podzemnim vodama. Slojevi kamenja na dnu kratera Meklaflin - sedimentarne stene (D) koje sadrže spektroskopski dokaz o mineralima oformljenim u interakciji s vodom. Fotografisano područje široko je 550 metara.

Otkriće minerala ispod površine crvene planete do sada je najjači dokaz da je na Marsu bilo života – štaviše, da ga možda još ima, iako >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << ne u nama prepoznatljivoj formi, preneli su američki mediji.

Naši susedi možda su prosti mikroorganizmi, a s obzirom da se pola života na Zemlji sastoji od mikroorganizama koji žive ispod površine, naučnici smatraju da bi slično moglo da bude i na Marsu.

Kada metoriti udare na površinu Marsa, na površinu se izbacuje kamenje koje je inače duboko ispod kore. Tako je otkriveno da se dno ogromnog kratera Meklaflin – širokog 90, a dubokog 2,2 kilometra - sastoji od slojevitog, ravnog kamenja.

Rover "Oportjuniti" baca senku kasno popodne u krateru Endevor na Marsu

Naučnici su, analizom podataka sa “Marsovog izviđačkog orbitera” (MRO) i uzoraka kamenja sa letelice Evropske svemirske agencije (ESA) “Mars ekspres”, u tom kamenju otkrili glinu i karbonatne minerale koji se stvaraju u prisustvu vode. Hemikalije koje sadrže ugljenik mogu biti izvor organskog života.

-Svi sastojci za život su tamo, ali su samo mali, jednoćelijski organizmi mogli da prežive u datim uslovima – kaže geolog dr Džozef Mikalski, vođa studije.

-A ako je život postojao tada, moguće je da postoji i sada – dodao je on.

Naučnici NASA-e veruju da su se ugljenik i glina oformili u podzemnom jezeru koje su možda bilo stanište za život.

Neki duboki krateri na Marsu takođe su se ponašali kao baseni, u koje je prodirala voda i pravila jezera, koja sadrže glinu i karbonatne minerale, smatraju naučnici.

Tečnost koja je formirala te minerale mogla bi biti dokaz da je nekada ispod površine Marsa postojao život, ali i da nam ukaže kako se razvio život na Zemlji.

Rover “Kjuriositi” bi za nekoliko dana trebalo da počne sa bušenjem površine crvene planete i uzimanjem uzoraka iz dubine Marsa.

Misija “Uvid”

NASA je godinama fokusirana na Mars. Roveri “Spirit” i “Oportjuniti” prethodili su lansiranju “Kjuriositija”, koji je na četvrtu planetu od Sunca sleteo u avgustu prošle godine. NASA će 2020. poslati na Mars još jednog rovera. Prošle godine agencija je objavila planove o istraživanju unutrašnjosti planete.

Ova misija, nazvana “Uvid”, treba da otkrije da li je jezgro Marsa čvrsto ili tečno poput Zemljinog, te zašto Marsova kora nije podeljena u tektonske ploče kao kod nas.

Povezane vesti: Kamen s Marsa pronađen u Sahari sadrži vodu Poslednji astronaut koji je hodao Mesecom: Kao da je bilo juče Ruski i američki astronaut spremaju se za misiju u svemiru Ogromna oluja prašine na Marsu Naučnici: Astronauti bi mogli da prežive radijaciju na Marsu

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.