Izvor: Blic, 07.Jul.2008, 10:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srpske Vlade u proseku trajale po godinu i po
Srbija danas treba da dobije 11. vladu za poslednjih sedamnaest godina, tačnije od uvođenja višestranačja u Srbiji. Znači da su, u proseku, srpske vlade trajale po godinu i po dana.
Samo početkom devedesetih vlada je bila većinska jer je SPS na izborima osvajao apsolutnu vlast. Te vlade su i najduže trajale. Od demokratskih promena 2000. nijedna vlada nije izdržala pun mandat. Ako se izuzme prelazna vlada, koja je premostila tromesečni period od demokratskih promena 2000. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << do januarskih parlamentarnih izbora u Srbiji, najkraće je trajala ova poslednja vlada Vojislava Koštunice, koja će ostati upamćena i po još jednom rekordu - najduže je sastavljana, čak pun zakonski rok od šest meseci. 1991 - 1994.
Prva većinska vlada sa tri premijera
Prva vlada posle uvođenja višepartizma u Srbiji.
Dragutin Zelenović bio je premijer deset meseci, a Božović i Šainović po 14 meseci. Dva ministra u Šainovićevom kabinetu optužena su zbog pronevere para, a jedan od njih završio je u zatvoru nakon što mu je deo para pronađen na tavanu.
1991.
premijer
Dragutin Zelenović (SPS)- pet potpredsednika i 21 ministar
1991-1992.
premijer
Radoman Božović (SPS)- pet potpredsednika i 22 ministra
1991.
premijer
Dragutin Zelenović (SPS) - pet potpredsednika i 21 ministar
Glavni događaji: Počeo raspad Jugoslavije, izbili ratovi u Sloveniji, Hrvatskoj i najkrvaviji u Bosni. Inflacija je 1992. godine bila 20.000 odsto, a tokom 1993. sto odsto dnevno. Vrhunac inflacije bio je 15. januara 2004. kada je dostigla 338 odsto po satu.
1994 - 1999.
Marjanović vodio dve vlade
1994-1999.
premijer
Mirko Marjanović (SPS)
- pet potpredsednika, 25 ministara, od kojih četiri bez portfelja
- rekonstruisana je dvaput, maja 1996, kad je promenjeno pet ministara i februara 1997, kad je imenovano šest novih ministara i jedan potpredsednik. Posle rekonstrukcije, ta vlada je imala pet potpredsednika, 23 ministra i šest ministara bez portfelja
- ovo je prva srpska manjinska vlada, jer je 1994. vlast socijalista podržavala Nova demokratija Dušana Mihajlovića. I za formiranje vlade posle izbora 1997. godine SPS-u je bila potrebna podrška drugih političkih opcija i našli su je u radikalima i JUL.
Glavni događaji: Prestali su ratovi u bivšim republikama SFRJ, potpisan je Dejtonski sporazum i Milošević je postao „garant mira i stabilnosti" za Zapad. Srbi proterani iz Slavonije i Krajine. Na lokalni izborima 1996. opozicija je osvojila vlast u Beogradu i većim gradovima u Srbiji, a njenom ustoličenju prethodili su tromesečni protesti građana zbog pokušaja socijalista da falsifikuju izborne rezultate. Izbio je rat na Kosovu.
Druga Marjanovićeva vlada
1999-2000.
premijer
Mirko Marjanović (SPS)
- pet potpredsednika, 30 ministara, od kojih sedam bez portfelja
Glavni događaji: NATO bombardovanje
- šest meseci posle parlamentarnih septembarskih izbora, formirana je marta 1999. U vladu su prvi put ušli predstavnici SRS, sa 15 ministara. Isti broj ministarskih mesta imao je SPS, a JUL pet
- juna 1999. radikali su podneli ostavke na ministarska mesta
Oktobar-decembar 2000. godine
Prelazna, najkraća i najglomaznija
Oktobar-decembar 2000.
premijer
Milomir Minić (SPS)
- dva potpredsednika: Nebojša Čović (DOS) i Spasoje Krunić (SPO)
- 35 ministarstva, ministarstva policije, finansija i pravde imala su po tri koministara. Sve odluke donosile su se konsenzusom premijera i potpredsednika
Glavni događaji: Na saveznim predsedničkim izborima u septembru Slobodana Miloševića pobeđuje Vojislav Koštunica, što dovodi i do promena u Vladi Srbije. Oktobra 2000. Marjanović podnosi ostavku, a predstavnici SPS, DOS i SPO formiraju prelaznu vladu Srbije. Ova vlada kolektivno je upravljala republikom do decembarskih parlamentarnih izbor.
2001 - 2003.
Koaliciona vlada - DOS dolazi na vlast
2001-2003.
premijer
Zoran Đinđić (DS)
- sedam potpredsednika (Žarko Korać, Nebojša Čović, Vuk Obradović, Dušan Mihajlović, Jožef Kasa, Miodrag Isakov)
- 17 ministara
- u avgustu 2001. godine DSS je prešla u opoziciju, napustila je vladu tvrdeći da je povezana sa kriminalom
Glavni događaji: Srbija i Crna Gora primljene u međunarodne institucije i organizacije. Obnovljeni diplomatski i ekonomski odnosi sa inostranstvom, normalizovani odnosi sa susednim zemljama. Bivši predsednik Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu
2003 - 2004.
Rekonstrukcija vlade nakon ubistva premijera
2003-2004.
premijer
Zoran Živković (DS)
- šest potpredsednika (Nebojša Čović, Dušan Mihajlović, Žarko Korać, Jožef Kasa, Miodrag Isakov, Čedomir Jovanović)
- 18 ministara
- posle ubistva premijera Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine na mesto premijera dolazi Zoran Živković, a u decembru su održani vanredni parlamentarni izbori
Glavni događaj: Više od 1.000 ljudi uhapšeno u akciji Sablja, u pokušaju države da se obračuna sa organizovanim kriminalom. Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope.
2004 -2007.
Manjinska vlada uz podršku SPS
2004-2007.
premijer
Vojislav Koštunica (DSS)
- potpredsednik vlade Miroljub Labus (G17 plus)
- 17 ministara
- manjinska vlada DSS, G17 plus, SPO i NS - uz podršku SPS
- Mandat vlade završen posle nepune tri godine jer je 30. oktobra na referendumu odobren novi Ustav Srbije, a Ustavnim zakonom su predviđeni izbori za sve nivoe vlasti
Glavni događaj: Crna Gora napušta državnu zajednicu sa Srbijom.
Ponovo koalicija DSS-DS
2007-2008.
premijer
Vojislav Koštunica (DSS)
- potpredsednik Božidar Đelić (DS)
- 23 ministra
- vlada DS, DSS, G17 plus i SDP
- šest meseci trajali pregovori DSS i DS o formiranju vlade koja je trajala osam meseci i raspala se zbog neslaganja oko potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU
Glavni događaj: Kosovo 17. februara proglasilo nezavisnost, a do sada 43 država priznale novu nezavisnu državu, od čega 20 država članica EU.
2008.
Koalicija ZES, SPS-PUPS-JS i manjine
Premijer nove vlade biće Mirko Cvetković
- potpredsednici Ivica Dačić (SPS), Mlađan Dinkić (G17 plus), Božidar Đelić (DS) i Jovan Krkobabić (PUPS)
Nova Vlada Srbije
1. premijer - Mirko Cvetković (DS)
2. zamenik predsednika i ministar policije - Ivica Dačić (SPS)
3. potpredsednik i ministar ekonomije - Mlađan Dinkić (G17 plus)
4. potpredsednik i ministar za nauku i razvoj - Božidar Đelić (DS)
5. potpredsednik - Jovan Krkobabić (PUPS)
6. ministar odbrane - Dragan Šutanovac (DS)
7. ministar spoljnih poslova - Vuk Jeremić (DS)
8. ministar pravde - Snežana Malović (DS)
9. ministar finansija - Dijana Dragutinović (DS)
10. min. za drž. upravu i lokalnu samoupravu - Milan Marković (DS)
11. ministar rudarstva i energetike - Petar Škundrić (SPS)
12. ministar zdravlja - Tomica Milosavljević (G17 plus)
13. ministar za infrastrukturu - Milutin Mrkonjić (SPS)
14. ministar za ekologiju i prostorno planiranje - Oliver Dulić (DS)
15. ministar prosvete - Žarko Obradović (SPS)
16. ministar za telekomunikacije - Jasna Matić (G17*)
17. ministar za NIP - Verica Kalanović (G17 plus)
18. ministar trgovine - Slobodan Milosavljević (DS)
19. ministar za poljoprivredu - Saša Dragin (DS)
20. ministar za rad i socijalnu politiku - Rasim Ljajić (SDP)
21. ministar za KiM - Goran Bogdanović (DS)
22. ministar za omladinu i sport - Snežana Samardžić-Marković (G17plus)
23. ministar za dijasporu - Srđan Srećković (SPO)
24. ministar kulture - Nebojša Bradić (G17*)
25. ministar vera - Bogoljub Šijaković (DS)
26. ministar za ljudska i manjinska prava - Svetozar Čiplić (DS)
27. ministar bez portfelja - Sulejman Ugljanin (SDA)
*Nisu članovi stranke, ali su na kvotama tih partija
Novi kabinet ima 24 resora među kojima je i ministar bez portfelja. Premijer će, prema novom Zakonu o vladi i ministarstvima, imati i mogućnost da iskoristi i takozvani zlatni glas u slučaju da na vladi bude paran broj glasova o nekoj odluci - tada će njegov glas biti presudan.