Srbija i nasleđe Miloševića

Izvor: Southeast European Times, 13.Mar.2012, 22:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija i nasleđe Miloševića

Bivši jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević preminuo je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala 11. marta 2006. godine, a srpska javnost još raspravlja koliko se država udaljila od njegovog nasleđa, 12 godina posle promene režima.

13/03/2012

Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 13.3.2012.

Srbija je 1. marta dobila status kandidata za članstvo u EU, a 5. oktobra obeležiće 12. godišnjicu od rušenja režima bivšeg predsednika >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << Slobodana Miloševića. Međutim, javnost još uvek debatuje da li se država udaljila od njegovog nasleđa, posebno s obzirom da je Socijalistička partija Srbije, koju je Milošević vodio do svoje smrti, i dalje deo vlade.

Socijalisti su odlučili posle izbora 2008. godine da formiraju vladu sa Demokratskom strankom, a koalicija je evropsku integraciju postavila kao svoj prioritet. Lider Socijalističke partije Ivica Dačić je pre oktobra 2000. godine bio poznat kao portparol Miloševićeve politike, a sada je potpredsednik vlade, koji je 2010. godine osvojio nagradu Najbolji Evropljanin za svoj doprinos evropskoj integraciji.

Profesor Beogradskog univerziteta i sociolog Ratko Božović izjavio je za SETimes da se tu ne radi o kadrovima, nego da li je ukinut Miloševićev stil vladavine. „Ljudi se menjaju, i lično i politički, tako da činjenica da su socijalisti danas na vlasti nije problem. Međutim, ja mislim da je 2000. godine Srbija propustila priliku da u potpunosti raskine sa Miloševićevim nasleđem. Pre svega mislim da su tajne službe ostale nereformisane dugo vremena“, rekao je Božović.

Prema njegovim rečima, Srbija je značajno usporena činjenicom da je koalicioniom strankama koje su pobedile Miloševića 2000. godine nedostajala zajednička vizija o smeru kojim bi zemlja trebalo da se kreće. „Oni su bili protiv Miloševića, ali su imali potpuno različite reformske vizije. Sve to dovelo je do toga da građani Srbije danas, 12 godina posle Miloševića, žive u partokratskoj državi koja je ozbiljno ugrožena korupcijom“, rekao je Božović.

Među Miloševićevim najdoslednijim protivnicima devedesetih godina bio je pokret Otpor, koji je osnovala grupa beogradskih studenata. Jedan od lidera Otpora Ivan Marović izjavio je za SETimes da se Srbija u poslednjih 12 godina vidno udaljila od nasleđa Miloševića. „Međutim, pitanje je da li to ide u pravom smeru. Smer spoljne politike je dijametralno suprotan, kao što je pokazala kandidatura za članstvo u EU, ali način vladanja je još uvek nedovoljno demokratski, bar ako posmatramo demokratiju kroz uticaj građana na definisanje politike“, rekao je Marović.

U Srbiji još ne postoji nijedna istorijska procena vladavine Slobodana Miloševića, koga je Haški tribunal optužio za zločine na Kosovu i u Hrvatskoj, kao i za genocid u Bosni i Hercegovini. Zvaničnici Socijalističke partije danas nerado govore o Miloševiću.

Lider stranke Dačić samo je nedavno rekao da je „ironično“ da su socijalisti ispunili obećanja koja je građanima dala koalicija koja je srušila Miloševića. „Demokratska stranka Srbije predsednika Vojislava Koštunice, na čelu koalicije DOS, pobedila je 2000. godine Slobodana Miloševića pričom o pridruživanju EU. Koštunica je neko ko se danas protiv EU, dok je Socijalistička partija deo vlade koja je pomogla da zemlja dobije status kandidata. Posle toga niko ne može da kaže da su stvari u politici nepromenljive“, izjavio je Dačić nakon što je Srbija 1. marta postala kandidat za članstvo u EU.

Međutim, njegov stranački kolega i ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić ima samo pohvale za Miloševića, koga i dalje naziva svojim velikim prijateljem. „Slobodan Milošević je u svojoj politici bio pre svega fokusiran na slobodu i nezavisnost zemlje. I zemlja je bila slobodna i nezavisna dok je on bio predsednik. I danas bi bilo tako“, napisao je Mrkonjić u tekstu za jedan beogradski nedeljnik, objavljenom 7. marta.

Taj komentar izazvao je proteste određenih članova vladajuće koalicije. Žika Gojković, potpredsednik Srpskog pokreta obnove, kaže da se takvim izjavama samo nanosi šteta Srbiji. „Milošević je organizovao pogubljenja svojih političkih protivnika i mi iz Srpskog pokreta obnove bili smo njegove žrtve. Zato pohvala njegove vladavine može samo da naškodi Srbiji i reformskim mogućnostima ove zemlje“, rekao je on.

Sanja Ranković, 40, kaže da nije zadovoljna sa svim onim što se dešavalo posle Miloševića, ali dodaje da je razlika i dalje značajna. „Za vreme Miloševića bili smo bombardovani, izolovani od sveta, radili smo za dve nemačke marke mesečno i probili rekorde sa hiperinflacijom. Kako bilo ko može da kaže da mu nije bolje u današnjoj Srbiji?“ pita se ona.

Pavle Kostić, 51, ne želi više da razgovara o Miloševiću. „Taj čovek je sklonjen sa vlasti pre 12 godina, a umro je pre šest, Nije li došlo vreme da prestanemo da razmišljamo o njemu i govorimo da je sve njegova greška?“

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.