Srbi koji su otkrivali Božju česticu

Izvor: Blic, 20.Okt.2012, 16:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbi koji su otkrivali "Božju česticu"

Vest da je Evropska organizacija za nuklearnu fiziku (CERN) ove godine otkrila postojanje nove čestice, koja bi mogla biti Higsov bozom, obišla je svet, a u ekipi istraživača bili su i naučnici iz Srbije. Profesor Đorđe Šijački, naučni savetnik Instituta za fiziku, objasnio je Tanjugu da je osnova za istrazivanja u CERN-u Veliki hadronski sudarač (LHC), a da je u međunarodnoj ekipi okupljenoj oko dva najveća detektora i veći broj istraživača iz Srbije.

LHC je akcelerator >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << prečnika 27 kilometara, koji se nalazi stotinak metara pod zemljom ispod švajcarsko-francuske granice, kod Ženeve.

CERN: Otkrivena "Božja čestica", naučnik Higs plakao tokom objavljivanja

- Da bi fizičari mogli da analiziraju podatke, moraju da se naprave detektori i postoje četiri detektora u CERN-u. ATLAS je najveći detektor - rekao je Šijački, koji je deo naučnog tima koji učestvuje u projektu ATLAS.

ATLAS, što je skraćenica od "toroidni LHC aparat", težak je 7.000 tona i ima prečnik od 25 metara. "On je, grubo rečeno, kao petospratna zgrada", rekao je Šijački.

On je napomenuo da sve teorije o zakonitostima koje vladaju u mikrosvetu treba proveriti eksperimentalno.

U eksperimentu ATLAS učestvuje i grupa srpskih istraživača sa Instituta za fiziku i Nuklearnog instituta u Vinči.

Obradović: Srbija treba da iskoristi učešće u projektima CERN-a

Naučna fantastika postaje stvarnost

Rukovodilac grupe srpskih fizičara na eksperimentu CMS CERN-u Petar Adžić izjavio je da su ATLAS i CMS dva najveća eksperimenta u fizici čestica.

ATLAS i CMS, što je skraćenica za "kompakt muon solenoid", završeni su pre dve godine i kada je veliki akcelerator počeo da radi, dva detektora su počela da skupljaju podatke, kazao je Adžić, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu.

- Već imamo prve rezultate - kao što znate, ove godine smo otkrili novu česticu i sada pokušavamo da utvrdimo da li je to ona koja se traži, koju smo predvideli. Reč je, naravno, o Higsovom bozonu - kazao je on.

Posle otkrića Higsovog bozona, milijardu i po evra za potragu za tamnom materijom

Prema njegovim rečima, detektor CMS je dugačak, u formi cilindra, oko 20 metara, dijametra 15 metara, a teži oko 12,5 tona, i jedan je od najkompleksnijih instrumenata koji je ikada napravljen.

Adžić je naveo da međunarodna ekipa oko tog detektora broji 3.800 ljudi, među kojima je i srpska ekipa, koju čine naučnici iz Instituta u Vinči i sa Fizičkog fakulteta.

Šijački je napomenuo da je rad u CERN-u tako zamišljen da nema odliva mozgova jer istraživači rade neko vreme u toj organizaciji, a potom se vraćaju u svoje matične institucije, gde nastavljaju da rade i prenose znanje.

- To je idealna situacija za zemlje kao što je naša, gde postoji veliki problem sa odlivom mozgova - rekao je on, ocenivši da je budućnost Srbije u nauci, prenosu tehnologija i kontaktima s vrhunskim svetskim istraživačima.

Ko je Piter Higs, novi naučni superstar: Ateista koji je otkrio "Božju česticu"

Higsov bozom, koji zbog karakteristika nazivaju i "Božjom česticom" zbog uloge u stvaranju univerzuma.

Ukoliko bude definitivno potvrđeno da je novootkrivena čestica zaista Higsov bozom, to bi bilo najveće naučno otkriće u poslednjih 60 godina, koje bi imalo dalekosežne posledice u fizici.

Postojanje ove čestice otvara put ka boljem razumevanju principa "velikog praska" i nastanka univerzuma, pa čak i života.

Hojer: Otkrili smo novi bozon i stekli novog člana - Srbiju

Generalni direktor CERN-a Rolf Diter Hojer izjavio je da je ponosan što je Centar ove godine otkrio novi bozom i stekao novog člana - Srbiju.

- Posebno sam ponosan što smo ove godine otkrili novu česticu, kao što je Higsov bozom, a u isto vreme stekli i novog člana - Srbiju - rekao je Hojer, koji je u Beogradu prisustvovao otvaranju izložbe "CERN u Srbiji".

Srbija je 10. januara postala pridružena članica CERN-a, što je korak pred puno članstvo. Jugoslavija je od 1954. bila jedna od zemalja članica tog Centra, a iz članstva se povukla 1961. godine.

Nazvavši povratak Srbije u CERN "istorijskim trenutkom", Hojer je izrazio uverenje da će saradnja Srbije i Centra biti odlična.

- To će pružiti mnoge prilike Srbiji - ocenio je on i podsetio da saradnja već postoji u istraživačkom sektoru.

- Mislim da sada možemo da proširimo saradnju i na obrazovni i inženjerski sektor, na mogućnosti da građani Srbije postanu osoblje CERN-a, a zatim da se vrate u svoju zemlju i sa sobom donesu ne samo znanja vezana za njihovu profesiju, već i veštine menadžmenta i iskustva međunarodnog rada - kazao je Hojer.

Povezane vesti: CERN: Otkrivena "Božja čestica", naučnik Higs plakao tokom objavljivanja


Pogledaj vesti o: Nova godina

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.