Slavno sedmo čudo

Izvor: Danas, 17.Mar.2016, 12:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Slavno sedmo čudo

Polovinom IV veka, zbog zatrpane luke, središte grada je moralo biti izmešteno. Odlučili su se da to bude brežuljak gde se nalazila crkva sa grobom Svetog Jovana. Na obroncima već su bile sagrađene palate bogataša. Smeštene u rezidencijalnoj zoni, sve sobe su bile ukrašene crtežima ljudi u prirodnoj veličini. Posebno su ukrašavani podova sa mozaičnom šarom.

Veliki teatar se nalazi na severnom delu Arkadijana ulice. Stadion je sagrađen još u I veku posle Hrista i >> Pročitaj celu vest na sajtu Danas << mogao je da primi 70.000 ljudi. Gradnju su započeli Grci, a kompletirali Rimljani. Služio je za spektakle kao što su takmičenja u trčanju i gladijatorskim veštinama ( rekoše da se još uvek upotrebljava za raznovrsne atrakcije i takmičenja, a posebno su popularne borbe kamila). Do teatra se stiže Mermernom ulicom oivičenom kolonadom stubova sa reljefnim ukrasima. I baš kao u vreme - kada je po ovoj najprometnijoj gradskoj arteriji pulzirao život - i danas reka turista, još od ranog jutra sliva niz nju.

Kada je krajem 19. veka arheolog Džon Vud nedaleko od grada Efesa u močvarnom zemljištu i zaraslom šipražju otkrio samo jedan nagrižen stub sa tek po nekim ostatkom oštećenih mermernih blokova - nije ni sanjao da je pred njim jedno od sedam svetskih čuda - čuveni Artemidin hram! Još od osnivanja antički grad Efes se povezuje sa kultom ove boginje lova i čednosti. Hram je sagrađen u VI veku p.n.e. po nalogu lidijskog kralja Kreza. Napravljen je od prvoklasnog mermera i ukrašen zlatom. Njegovi vitki i elegantni stubovi visoki 20 metara 'štitili su kolosalnu statuu kontroverzne boginje Artemide koja se svojevremeno nalazila u sredini svetilišta. Prvi put je hram uništen vatrom koju je u nastupu ludila izazvao jedan vernik. Obnovljen je kada su pod uticajem svetog Pavla Pagani u masovnom broju počeli da prelaze u hrišćansku veru i na taj način Artemidin kult zamenjivali Bogorodičinim. No, ponovo je uništen od strane Gota da bi ga definitivno dokrajčili zemljotresi i vreme...

No, uprkos tolikim nesrećama - svetilište je svaki put obnavljano ili nanovo građeno, što dokazuje koliko je bilo značajno za narod.

A da je Artemida iz Efesa bila matrijarhalno božanstvo, zaključuje se na osnovu ikonografskih prikaza, slika i skulptura umetnika iz Male Azije koji su je u svojim delima predstavljali (kao boginju plodnosti) sa mnogo dojki.

(Posetioci koji žele da obogate svoje saznanje o Efesu, a naročito o boginji Artemidi, mogu bez problema otići u obližnje mesto Seldžuk u kojem se nalazi jedinstven Muzej Efesa sa izuzetno bogatom zbirkom eksponata izloženih napolju i unutra.).

Nastavak na Danas...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Danas. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Danas. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.