SABAHETINI ĆILIMI STIŽU DO EVROPE: U Petnjici uspješno posluje mini pogon za proizvodnju domaćih rukotvorina

Izvor: SandzakPress.net, 26.Avg.2018, 10:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SABAHETINI ĆILIMI STIŽU DO EVROPE: U Petnjici uspješno posluje mini pogon za proizvodnju domaćih rukotvorina

Članice petnjičkog udruženja “Vrijedne ruke”, prije petnaestak godina su na lokalitetu Kutnje brdo, na granici sela Lagatori i Trpezi, formirale mini-pogon u kom i danas, između ostalog, radi najstariji razboj na području Bihora. Kako ističe predsjednica udruženja Sabaheta Novalić, iz njihovog pogona izlaze različite rukotvorine, od kojih su najpoznatiji čuveni ćilimi koji krase brojne domove i objekte ne samo u Crnoj Gori, nego i širom evropskih zemanja. “U vremenu opšte ekonomske >> Pročitaj celu vest na sajtu SandzakPress.net << krize nas nekoliko žena i djevojaka formirale smo udruženje „Vrijedne ruke“ u želji da od zaborava sačuvamo rukotvorine koje su vrijednim rukama stvarale naše bake i majke. Tako godinama uspješno egzistiramo, iako se radi o teškom i odgovornom poslu. Naši proizvodi su pronašli mjesto u domovima širom Evrope. Posebno su traženi naši čuveni ćilimi. Ne bih znala tačno da navedem koliko smo ih dosad proizveli, ali se zasigurno radi o velikom broju. U narudžbi, pored ćilima, imamo dosta tepiha od vune. Važno je reći da ćilimi imaju neprocjenjivu vrijednost jer svaki konac koji je upotrijebljen morao je da prođe kroz ruke neke od radnica”, ističe Novalićeva, dodajući da vunu za izradu ćilima i drugih proizvoda nabavljaju mahom na području Bihora. Kazala je da posebnu atrakciju u njihovom pogonu predstavljaju stari razboji. “U pogonu imamo četiri razboja, a jedan od njih je star oko sto godina. Pamtim priču kako je moja majka učila da tka na ovom razboju. To je ručni razboj za serdžade, dekice u pole, krpare i za izradu raznih materijala od vune”, naglašava Novalićeva. Ona navodi da je zanat naučila još od ranog djetinjstva i da ga rado prenosi na sve one koji za tako nešto pokažu interesovanje. “Sve što danas radim naučila sam još u djetinjstvu. Od drugog razreda osnovne škole počela sam da tkam, pletem i vezem i tada sam uspjela da sakupim prvi novac koji sam iskoristila da kupim neophodna sredstva za školovanje. I tako dan po dan, čarape po čarape, ćilim po ćilim, pa do današnjeg pogona u kojem proizvodimo sve te tradicionalne rukotvorine”, priča Sabaheta. Ističe da njenu radionicu često posjećuju turisti i da obavezno nešto kupe. “Učestvovali smo na mnogim sajmovima gdje smo izlagali proizvode koji su naših ruku djelo. Zato ne čudi što nas često posjećuju turisti koji se rado odlučuju da kupe nešto što je nastalo u našem pogonu. Sve to ukazuje da Bihor raspolaže izuzetnim potencijalima. Međutim, u cijeloj priči izostala je značajnija pomoć nadležnih institucija koje bi u narednom periodu morale više sredstava da usmjeravaju za očuvanje tradicionalnih vrijednosti”, poručila je Novalićeva, podsjećajući da je udruženje na čijem se čelu nalazi dobilo brojne nagrade i priznanja za pokazano umijeće. Nude i domaću hranu Novalićeva ističe da voli da sprema i domaću hranu, za koju, kako navodi, brojni turisti imaju samo riječi hvale. “Turiste dočekam domaćom hranom koju sama pripremam. Oni se uvijek oduševe onim što im ponudim. Zahvaljujući tome, stekla sam mnoga prijateljstva. Na području Petnjice ima dosta proizvoda prepoznatljivih širom Evrope. Zato Ministarstvo poljoprivrede ljudima na selu treba da ponudi kredite s dužim rokom otplate, kako bi organizovali proizvodnju koja daje realne šanse za uspješno poslovanje”, naglasila je Novalićeva. (dan/sandacke.rs)

Nastavak na SandzakPress.net...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SandzakPress.net. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SandzakPress.net. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.