Izvor: Politika, 26.Sep.2013, 18:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Reči su nam prazne i preplašene

Više nemamo hrabrosti da izgovaramo pojmove kao što su plemenitost, zahvalnost, drugarstvo, lepota, smelost, kaže slovenački reditelj predstave „Oluja“, Jernej Lorenci

Dolazimo sa radošću na Bitef, a kakvu vrednost će za beogradsku publiku to imati – ona će reći. Bitef je, uprkos recesiji, još uvek ponosna festivalska institucija sa neiscrpnim istorijskim zaleđem, zbog čega smo ne samo radosni, već i bez svake sumnje ponosni, jer ćemo biti deo te istorije, kaže >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << slovenački reditelj Jernej Lorenci čija će predstava „Oluja“ u produkciji Mestnog gledališča ljubljanskog biti izvedena u petak u 20 časova na sceni „Ljuba Tadić“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta, kao sedma premijera ovogodišnjeg 47. Bitefa.

Predstava „Oluja“ otkriva pomalo zaboravljeni tekst Aleksandra Ostrovskog, napisan pre više od 150 godina, a bavi se društvenim licemerjem.

– Nisam živeo u vreme Ostrovskog, pa će moje poređenje biti naprosto provizorno, spekulativno. Društveni odnosi su promenili formu, ali pokreće ih isto gorivo. To gorivo je želja za moći, za vlašću, uz osećaj samoznačaja i nedodirljivosti, ali druga strana toga jeste neprestani strah pred gubitkom te iste moći i svega gore navedenog. Ono što se primećuje jeste izgled koji je drugačiji: celofan demokratije, društvene jednakosti i polne emancipacije je sve prefinjeniji i prefinjeniji, a budući da se i radi o tom izgledu, dolazi do napetosti između lica i naličja, a mogućnost moralno-etičkog srozavanja je utoliko veća. I još nešto da naglasim: živimo u vreme gustine reči, a reči su nam prazne i preplašene, više nemamo hrabrosti da izgovaramo pojmove kao što su plemenitost, zahvalnost, drugarstvo, lepota, smelost – kaže Jernej Lorenci i odgovara na pitanje zašto Ostrovskog nema više na scenama u regionu.

– Ne znam. Možda zato jer Ostrovski zahteva koncept, da ne kažem remont. Ostrovski je materijal, naprosto dobra građa. „Oluja“ je na primer melodrama i to saznanje je za mene bilo od ključne važnosti. Ako se odrekneš melodramskog, izvrćeš suštinu Ostrovskog. Da, hteo sam velike reči, a hteo sam i velike melodramske emocije. Sam tekst sam morao da sečem i pravim novu partituru, po svome, a to je i bolje jer inače „Oluju“ ne bih ni prihvatio da radim.

Tokom predstave „Oluja“ glumci se u više navrata poklanjaju publici, a na šta je takvim scenskim iskorakom hteo da ukaže, Jernej Lorenci objašnjava: – Da je razlika između ličnog i javnog nestala. Da nas je demokratija naučila kako smo svi politička bića sa radikalno određenim, tačno iscrtanim pravima, kao što se sve više vidi, a istovremeno nam je iznudila gubitak intime. A i mogućnost sagledavanja, naravno.

B. G. T.

objavljeno: 26.09.2013.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.