Izvor: Nezavisne Novine, 27.Avg.2017, 21:28 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Razmršen čvor Kočićevog rođenja
Na zgusnutoj, a okratkoj "brojanici" Kočićevog života dva "čvora" nisu valjano "zavezana", prvi, donekle i posljednji, rekao je Zoran Pejašinović, istoričar iz Banjaluke.
"Riječ je o datiranju Kočićevog rođenja i smrti. Najčešće greške su iz kategorije 'copy paste'. Njih ne bi trebalo biti, jer se zna da je Petar Kočić umro uoči Velike Gospojine, u nedjelju 27. avgusta 1916. godine, oko četiri sata ujutro", rekao je Pejašinović.
Pojasnio je da se >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << kod određivanja prvog "čvora", odnosno datuma dolaska na svijet, šarenilo pojavilo već sa prvim poshumnim člancima o Kočiću u doba jugoslovenske kraljevine, a ono je kasnije dovelo do, kako je rekao, "takvih nonsensa da je, recimo, 1977. godine u Banjaluci obilježavano 100 godina piščevog rođenja ispod poznatog spomenika na koje je uklesana 1876. godina".
"Na ovo stanje sam upozoravao još 2007. godine u radu po naslovom 'Međe Kočićevog života', svjestan da je to pomalo trivijalno pitanje, nije od važnosti za Kočića i njegovo djelo, ali jeste za nas i to je naše ogledalo, kao i Kočićeva kuća, zbor i naš odnos prema najvećem piscu ovih krajeva", rekao je Pejašinović.
Tvrdi da su za šarenilo u literaturi najviše odgovorni Branko Čubrilović i Vaso Glušac, koji su kao Kočićevi rani biografi i sami navodili različite godine.
"Tako Glušac u Književnoj Krajini 1931. godine kaže da je Kočić rođen 1877. godine, a sljedeće godine otkriva spomenik na kome stoji 1876. Čubrilović opet u prvom izdanju studije o Kočiću 1934. navodi da je Petrašin rođen 1876, a u drugom Kočića 'podmlađuje' za jednu godinu. Kasniji kočićolozi su samo širili zbrku", rekao je Pejašinović.
Dodaje da je Todor Kruševac je skrenuo pažnju na ovaj problem, ali samo u fusnoti svoje poznate studije o znamenitom Zmijanjcu, gdje je ovaj kočićolog smatrao da za datiranje piščevog rođenja "nema stvarnih dokaza".
"Ali, danas znamo da postoji jedan dokument na koji se možemo pozvati. To je svjedočanstvo o završetku Prve beogradske gimnazije iz 1899. godine. Na njemu stoji da je Kočić rođen 29. juna 1877. godine. Valja imati na umu da je u to doba u Srbiji bio u upotrebi stari, julijanski kalendar, te da je razlika između tog i gregorijanskog kalendara tada bila 12 dana, pa bi to značilo da je Petar Kočić rođen 11. jula 1877. godine", rekao je Pejašinović.
Dodao je da je ustanovio da je to bila srijeda i da na osnovu jedinog poznatog piščevog ličnog dokumenta možemo reći da je: Petar Kočić rođen 11. jula 1877. godine, uoči Petrovdana, pa je možda svojevrsna potvrda tog datuma i Kočićevo krsno ime.
Nedavno je ispravljena greška koja je decenijama stajala na spomeniku Petru Kočiću u centru Banjaluke. Na inicijativu banjalučkog književnika Nikole Vukolića, Gradska uprava je angažovala nadležnog izvođača radova i na spomeniku je promijenjena godina Kočićevog rođenja.
Dugo vremena je na spomeniku pisalo da je Kočić rođen 1876. godine, a zapravo njegova godina rođenja je 1877. Promjenu na Kočićevom spomeniku odobrio je i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Veliki književnik i narodni tribun Petar Kočić rođen je u selu Stričići, kod Banje Luke, 1877. godine, a preminuo je u Beogradu 1916.
Nemali "doprinos" ovoj zbrci dale su Kočićeve biste, posebno one u Stričićima, rekao je Zoran Pejašinović, istoričar iz Banjaluke.
"Na postolju prve, otkrivene 1970. godine, bila je uklesana 1877. godina, kao i ispod one na Novom groblju u Beogradu, što ga načini vajar Sreten Stojanović", pojasnio je Pejašinović.
Međutim, pomenuto bronzano poprsje u Stričićima je nestalo, a na kasnije sačinjenom postolju, kako kaže Pejašinović, uklesana je onomad, valjda po ugledu na spomeniku Banjaluci 1876. godina, pa bi i tu "omašku" valjalo "usaglasiti" sa novim stanjem na postamentu banjalučkog "Petrašina od bronze".
Nastavak na Nezavisne Novine...
