Prodaja pepela iz termoelektrana

Izvor: RTS, 30.Nov.2018, 16:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Prodaja pepela iz termoelektrana

Pepeo iz termoelektrana veliki je ekološki problem. Najviše su ugroženi građani koji žive u blizini deponija pepela, poput meštana sela Klenovnik kod Kostolca. Jedno od rešenja ovog problema je prodaja pepela u građevinske svrhe, čime bi se smanjilo njegovo odlaganje na deponije.
Kako je živeti pored deponije pepela dobro znaju meštani Klenovnika kod Kostolca. Zasipanje pepelom njihovih kuća koje >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << ih je godinama mučilo, trenutno je sanirano, ali pepeo iz Termoelektrana Kostolac i dalje se odlaže na obodu njihovog sela. Dugoročno, taj problem mogao bi biti rešen komercijalnom upotrebom pepela. TE-KO Kostolac već je cementari u Popovcu isporučio 12.000 tona pepela iz termoelektrana.

Goran Stefanović, inženjer proizvodnje u TE-KO "Kostolac" kaže da je trenutno u toku realizacija drugog ugovora: "On predviđa prodaju pepela od trideset hiljada tona. Samim tim što pepeo neće biti odložen, od velikog je značaja za zaštitu životne sredine, a takođe vredi spomenuti da je i energetska efikasnost ovog sistema za prijem, pripremu, transport i deponovanje pepela, daleko veća jer nema utroška električne energije, koja je potrebna da se ovaj pepeo transportuje do same deponije pepela".
Samo u Termoelektrani "Drmno" svakog sata, kao produkt sagorevanja uglja, nastane 120 tona pepela. Najveći deo završi na deponiji kod Klenovnika.
"Pepeo koji se prodaje je suv pepeo. To je pepeo ispod elektro filtera i on služi za prodaju. A na deponiju se transportuje pepeo koji je predhodno ugušćen određenom količinom vode i šljake", dodaje Goran Stefanović, inženjer proizvodnje u TE-KO "Kostolac".
Za sada se pepeo najviše koristi u cementnoj industriji, ali ima primenu i u izgradnji putne infrastrukture. Godišnje u EPS-ovim termoelektranama nastane šest miliona tona pepela. Iako je njegova komercijalna upotreba relativno mala, prodaja bi mogla biti trajno rešenje za odlaganje pepela, a samim tim i za zaštitu životne sredine.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.