Privatno obezbeđenje je “zlatna koka“

Izvor: Večernje novosti, 15.Avg.2014, 13:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Privatno obezbeđenje je “zlatna koka“

PO broju „radne snage“, privatne firme za obezbeđenje prva su oružana sila u zemlji i treća po snazi posle VS i MUP, ali je Zakon o privatnom obezbeđenju propustio da ovu delatnost do kraja definiše: studija profesora dr Voja Lakovića dokazuje da manjkavost regulative svake godine državni budžet uskraćuje za bar 7,9 milijardi dinara.U sektoru privatnog obezbeđenja zaposleno je oko 50.000 ljudi, oko 35.000 njih su penzionisani pripadnici bezbednosnih službi angažovani „na neki drugi >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << način“ gde su dažbine minimalne, a dopunom Zakona država bi uz finansijsku korist, usred ekonomske krize broj nezaposlenih smanjila - za pet odsto. Računica iz studije dr Lakovića je jasna: na uzorku od 35.000 uposlenih „na neki drugi način“, uzimajući za parametre garantovanu zaradu radnika od 115 dinara za jedan sat, za 184 sata na mesečnom nivou neto zarada svakog od njih iznosi 21.160 dinar. Na ovu zaradu, u bruto iznosu od 39.490 dinara, radnik plaća državi za porez 2.849 dinara, za penzijsko 5.133, za zdravstveno osiguranje 2.428, za doprinos za nezaposlene 296 dinara, što sve ukupno iznosi 10.707 dinara. Na ovu zaradu poslodavac plaća doprinos na penzijsko i invalidsko od 5.133, za zdravstveno 428, doprinos za nezaposlene od 296, odnosno ukupno 7.858 dinara.OTPORI - U članu 85. Zakona piše da će se propisi za njegovo izvršavanje doneti u roku od šest meseci. Sva podzakonska akta donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno ministar, ali do danas nijedan podzakonski akt, nažalost, nije donet. U Srbiji postoje ljudi koji se ozbiljno i odgovorno bave problemima privatne bezbednosti, materiju znaju i u praksi i u teoriji - dodao je dr Laković. - Međutim, jasno je da će ovaj predlog naići i na žestok otpor vlasnika kompanija koje se bave ovom strukom.- Dakle, doprinos po svakom radniku koji prima zagarantovani lični dohodak mesečno iznosi 18.565 dinara. Ovome treba dodati i cenu lekarskih uverenja sa testom na drogu od oko 9.000, takse za provere policije, tužilaštva, suda koje iznose oko 2.000 i izdavanje licence od 11.500, što ukupno iznosi 22.500 dinara. Sve nabrojano, pomnoženo sa 35.000 radnika, državu godišnje uskraćuje čak za 7,9 milijardi dinara - objasnio je dr Laković.Laković u analizi Zakona o privatnom obezbeđenju zaključuje: u cilju rešavanja problema nezaposlenosti u Republici, kao i rešavanja reciprociteta, potrebno je izvršiti dopunu Zakona unošenjem odredbe: „Sva lica angažovana na poslovima bilo kog oblika privatnog obezbeđenja moraju biti u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vreme kod davaoca usluga ili lica - firme koju angažuje davalac usluga“. Dopunom Zakona rad penzionisanim pripadnicima službi bezbednosti (vojne i civilne) ne bi bio zabranjen, već bi se postigao dupli efekat tako što bi svi morali da budu zaposleni, država bi po tom osnovu uzimala dažbine, penzioneri bi morali da stave penzije u mirovanje, a poslodavci bi državi plaćali doprinose u punom iznosu.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.