Pravi doživljaj prirode

Izvor: Blic, 19.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pravi doživljaj prirode

Užice se može podičiti Hidrocentralom na Đetinji iz 1900. Starim gradom iz XIV veka, Jokanovića kućom iz XIX veka, Narodnim muzejom, crkvama, gurmanskim specijalitetima poput komplet lepinje... dok okolina grada predstavlja jedinstvenu celinu idealnu za razvoj turizma.

Obližnju Mokru Goru u poslednje dve godine posetili su i turisti iz Japana, Nemačke, Engleske, Austrije... kao i ljubitelji železnice i uskih pruga. Žitelji Mokre Gore su se svojski potrudili i uredili svoje selo, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << asfaltirali puteve, podigli muzejsko-turistički kompleks Šarganska osmica - Konačište. Lepotama Mokre Gore nije odoleo ni Emir Kusturica, koji je u ovom selu i na brdu Mećavnik podigao Drvengrad, svojevrstan etno park sačinjen od kuća brvnara planinskih sela Tare i Zlatibora. Očuvana priroda i gostoljubivost domaćina, te specijaliteti užičkog kraja, pružaju priliku za odmor u savršenom ambijentu, pa se sve više turista odlučuje za odmor u užičkim selima Potpeć, Zlakusa, Kremna, Ravni, Ribaševina.

„Ja ovako zamišljam raj", rekao je svojim domaćinima dr Etkin Klark, direktor Evropske fondacije za zaštitu prirode i nacionalnih parkova, prilikom prvog obilaska Nacionalnog parka Tara 1996. godine. Bogatstvo flore i faune, izuzetni klimatski uslovi i čudesna lepota Tare su nezaboravan doživljaj, a nedirnuta priroda, lepota planine, šume, reke, jezera, gostoprimstvo ljudi, postali su prepoznatljivost ovog kraja.

CARSTVO BILJA

Tara je za nacionalni park proglašena 1981. godine. Nacionalni park pokriva najveći deo planine Tare sa Kaluđerskim Barama, Ravnom Tarom, Crnim vrhom i Zvijezdom s delom kanjona Drine i zauzima površinu od 19.200 hektara. Zahvaljujući specifičnostima geografskog položaja, geološke podloge, klime i nadmorske visine, bogatstvo flore Tare predstavlja gotovo trećinu flore Srbije. Identifikovano je preko 1.000 biljnih vrsta, među kojima počasno mesto zauzima „kraljica svih endemiteta Evrope" - Pančićeva omorika. Šume pokrivaju 80 odsto teritorije Nacionalnog parka. U mnoštvu faune na Tari izdvajaju se mrki medved, divokoza i lokalni Pančićev skakavac. Tara predstavlja utočište za preko 130 vrsta ptica, dok u vodama Nacionalnog parka živi 37 vrsta riba. Nacionalni park Tara ima i bogato kulturno-istorijsko nasleđe i obiluje tragovima iz preistorije, antičke, rimske i vizantijske kulture.

Kaluđerske Bare, centar Tare, visinska je oaza zdravlja, kreativnog rada, događaja, sportsko-rekreativnih aktivnosti i samog življenja na planini. Mesto je okupljanja ljubitelja aktivnosti u prirodi. Područje Kaluđerskih Bara obuhvata plato Tare koji leži na nadmorskoj visini od oko 1.000 metara. Tu se nalazi raskrsnica puteva prema Bajinoj Bašti, Mitrovcu, Kremnima, Mokroj Gori... Mitrovac je jedna od najviših visoravni planine Tare na 1.080 metara nadmorske visine. Do Mitrovca se stiže krivudavim putem iz Perućca ili iz pravca Kaluđerskih Bara. Povoljni klimatski uslovi sa velikim brojem sunčanih dana, čist vazduh i veliki broj uređenih sportskih površina pružaju izvanredne uslove za odmor, rekreaciju i aktivan boravak u prirodi.

RAJ ZA RIBOLOVCE

Predov krst predstavlja srce Nacionalnog parka Tara i većim delom pripada prvoj zoni zaštite. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.075 metara. Do ovog lokaliteta se stiže od Perućca, kroz uski kanjon rečice Dervente, preko Rastišta ili iz pravca Mitrovca preko Zaovina, jezera pijaće vode i Bature. Za Predov krst kažu da je idealno mesto za beg u prirodu.

Bajina Bašta sa oko 9.000 stanovnika ušuškana je u podnožju Tare, na desnoj obali Drine, a zanimljiv boravak u ovom gradiću garantuju brojne manifestacije tokom cele godine. Na oko 13 kilometara uzvodno od Bajine Bašte, ne desnoj obali Drine, pribijen uz gotovo vertikalne padine Tare, nalazi se Perućac. Ovo malo, idilično mesto, veoma je privlačno jer spaja reku Drinu, jezero Perućac i reku Vrelo. To je jedinstven doživljaj vode sa aktivnostima na jezeru i reci, uz obilje fantastične prirode, zabave i rekreacije. Po vodnim snagama Drina je na prvom mestu na Balkanu, a po mišljenju mnogih je i najlepša reka. Brza i plahovita, čista, bistra, ali i darežljiva, predstavlja pravi raj za ribolovce i zaljubljenike u prirodu. U mnoštvu ribljih vrsta koje nastanjuju vode ove reke svakako se izdvajaju mladica i lipljan. U prošlosti je, zbog svoje izuzetne boje, bila poznata kao Zelenika.

Područje Tare, Drine i Bajine Bašte pružaju izuzetne uslove za pripreme raznih sportskih ekipa. Kompleks otvorenih sportskih terena i sportska hala u Bajinoj Bašti nalaze se na samo 500 metara od hotela „Drina". Učesnici atletskog kampa „Olimpijskih nada" su tradicionalni gosti Bajine Bašte, kao i veliki broj drugih ekipa iz različitih sportova. Na Kaluđerskim Barama postoje izuzetno dobri uslovi za visinske pripreme jer ovaj deo Tare leži na visini između 1.000 i 1.200 metara, što predstavlja idealnu visinu za ovakav vid priprema, a hoteli sa svojim pratećim sadržajima pružaju odlične uslove za smeštaj i pripreme sportskih ekipa.

Jedinstvena lepota Potpećke pećine

Na 14 kilometara od Užica, nadomak Zlakusa, poznatom po grnčarskom zanatu i etno parku Terzića avlija, nalazi se monumentalno delo prirode Potpećka pećina, sa najvišim pećinskim ulazom na Balkanu od 72 metra. Pećina ima dva ulaza. Donji je jezerskog tipa i iz njega se voda, kada je nivo u jezeru povišen, spaja sa drugim tokom čije je vrelo ispred same pećine, pa zajedno čine rečicu Petnicu (pećinsku reku), koja se posle toka dugog oko dva kilometra uliva u reku Đetinju. Na samoj Petnici ima petnaestak ribnjaka sa kalifornijskim pastrmkama i nekoliko vodenica i vodopada. Za posetioce je osvetljen i uređen gornji deo pećine, u kojem se nalazi veliki broj hodnika, dvorana i sala sa prelepim pećinskim ukrasima. Potpećka pećina sa veoma bogatim pećinskim nakitom spada u red veoma retkih kraških pećina. Pećina je za posetioce otvorena od aprila do oktobra, uz stalnu vodičku službu.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.