Izvor: B92, 13.Apr.2014, 14:19 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pomak u borbi protiv diskriminacije
Beograd -- U Srbiji je napravljen pomak u borbi protiv diskriminacije koja je, međutim, i dalje prisutna, kaže direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava.
Direktorka Kancelarije Suzana Paunović je dodala da će Strategija prevencije zaštite od diskriminacije i Akcioni plan stvoriti dobar okvir da se antidiskriminaciona politika sprovodi u boljem i većem kapacitetu.
"Napravljen je pomak kada je u pitanju borba protiv diskriminacije. Unutar svakog sistema napravljeni >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << su pomaci kroz različite vrste edukacija, ali to još uvek nije dovoljno. Istraživanja govore da je diskriminacija prisutna u srpskom društvu, ali je za pohvalu da su državni organi počeli da reaguju mnogo brže i efikasnije u odnosu na prethodni period i to su promene koje su evidentne", rekla je Tanjugu Paunović.
Ona veruje da će Strategija prevencije zaštite od diskriminacije koja je usvojena prošle godine, ali i Akcioni plan koji se nalazi na javnoj raspravi, učiniti da se stanje u toj oblasti poboljša.
"Dobili smo pohvale kako stručnjaka tako i organizacija civilnog društva, a i u izveštaju Evropske komisije o napretku pozitivno je ocenjena Strategija pre svega zbog transparentnog procesa na koji je rađena", rekla je Paunović, dodajući i da je način rada na akcionom planu, koji bi trebalo da obezbedi sprovođenje Strategije, transparentan.
Prema njenim rečima, u tom procesu opet učestvuju stručnjaci, organizacije civilnog društva, ali i svi oni koji mogu svojim znanjem i iskustvom da doprinesu da se dobije dokument koji će omogućiti da se strategija sprovodi onako kako je i definisano.
"Akcioni plan je izuzetno značajan. Njime praktično završavamo strateški okvir koji je važan za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 u procesima sa EU. Mislimo da su Strategija i Akcioni plan sada stvorili dobar strateški okvir da se antidiskriminaciona politika u Srbiji mora sprovoditi u boljem i većem kapacitetu", rekla je Paunović.
Ona je istakla i da očekuje da nova vlada usvoji Akcioni plan odmah nakon konstituisanja, odnosno da to bude jedan od prvih dokumenata koji će biti prosleđen vladi na usvajanje.
Kako je istakla, to je dobra politika i poruka koja se šalje - da će antidiskriminacija biti nešto na čemu će se u narednom period intezivnije raditi.
"Nije bez razloga Evropska komisija ocenila da je donošenje Strategije za borbu protiv diskriminacije od posebnog značaja. Upravo zbog otvaranja poglavlja 23 je značajno da imamo Akcioni plan kako Strategija ne bi ostala mrtvo slovo na papiru", rekla je Paunović.
Ona je, međutim, istakla da donošenje Strategije i Akcionog plana nije bitno samo zbog procesa pregovaranja sa EU.
"Akcioni plan i Strategija se donose zbog građana Srbije, zbog toga što želimo da budemo demokratsko društvo koje je tolerantno na različitost, a ne zbog toga što je to zahtev EU", rekla je Paunović.
Ona je ukazala i da se tekst Akcionog plana terenutno nalazi na sajtu kancelarije i dodala da je upućen javni poziv svima da daju svoje predloge kako bi dokument bio bolji i kvaltetniji.
"Do kraja meseca imaćemo finalnu verziju, nacrt akcionog plana, ali sačekaćemo konstituisanje nove vlade kako bismo dobili i misljenja resornih ministarstava pre nego što ga pošaljemo na usvajanje", rekla je Paunović, dodajući da su pojedine primedbe i predlozi već uvršteni u tekst.
Prema njenim rečima, Akcioni plan za razliku od Strategije koja prati devet osetljivih društvenih grupa ima drugačiji pristup i podrazumeva da su sve mere i aktivnosti definisane kroz oblasti unutar kojih se ostvaruju prava osetljivih društvenih grupa.
"Obaveza i odgovornost za sprovođenje Akcionog plana je na državnim organima - ministarstvima u vladi, a posebnu pažnju posvetili smo indikatorima i merenju rezultata i postignuća iz Akcionog plana", rekla je Paunović, dodajući da je predviđeno da se taj dokument preispituje na šest meseci.
Pomak u borbi protiv diskriminacije
Izvor: Akter, 13.Apr.2014
U Srbiji je napravljen pomak u borbi protiv diskriminacije koja je, međutim, i dalje prisutna, kaže direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava







