Perišić ponovo direktor Arhiva Srbije

Izvor: RTS, 23.Dec.2013, 14:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Perišić ponovo direktor Arhiva Srbije

Za direktora Arhiva Srbije Vlada je imenovala Miroslava Perišića. Autor je više od stotinu naučnih i stručnih radova, među kojima je pet samostalnih monografija u sedam izdanja, priređivač je 16 zbornika arhivske građe, dokumenata i drugih materijala.

Vlada Srbije imenovala je dr Miroslava Perišića za direktora Arhiva Srbije, saopštila je ta ustanove kulture od nacionalnog značaja.

Upravni odbor Arhiva Srbije je raspisao i sproveo javni konkurs za imenovanje >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << direktora Arhiva i predložio Ministarstvu kulture i informisanja Perišića za direktora.

Prethodno je među zaposlenima sprovedena anonimna anketa o predlogu programa rada i razvoja Arhiva za period od četiri godine, koji je podneo Perišić kao jedini kandidat.

Od 88 zaposlenih učestvovalo je 79. Da Perišićev program "zadovoljava" izjasnila su se 52 zaposlena (66 odsto), da program "delimično zadovoljava" smatra četvoro (5 odsto), da program "ne zadovoljava" ocenile su 22 osobe (28 odsto), dok je jedan listić bio nevažeći.

Perišić je rođen 4. decembra 1959. godine na Ubu. Gimnaziju je završio u Valjevu, a studirao je, diplomirao, magistrirao i doktorirao na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na dužnosti direktora Arhiva Srbije je od 2. jula 2007. Član je Odbora za istoriju Srba u 19. veku SANU.

Glavna polja njegovog naučnog interesovanja su usmerena ka nacionalnoj istoriji 19. i 20. veka, a u okviru tog tematskog kompleksa posebno ka istoriji grada i građanskog života u Srbiji, diplomatskoj istoriji, istoriji Prvog svetskog rata i istoriji elita.

Autor je više od stotinu naučnih i stručnih radova, među kojima je pet samostalnih monografija u sedam izdanja, priređivač je 16 zbornika arhivske građe, dokumenata i drugih materijala.

Perišić je inicijator, idejni tvorac i organizacioni rukovodilac projekta istraživanja arhivske građe značajne za istoriju srpskog naroda u Državnom arhivu u Dubrovniku i u Državnom arhivu u Veneciji. Inicirao je i istraživanje arhivske građe značajne za istoriju srpskog naroda u Osmanskom arhivu u Istanbulu.

Nastavak na RTS...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.