Izvor: B92, 16.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

O Najsovoj izjavi u BiH i Hrvatskoj

Sarajevo, Zagreb -- U Bosni i Hercegovini postavlja se pitanje mogućnosti obnavljanja procesa pred Međunarodnim sudom pravde.

Izjava tužioca Džefrija Najsa i dalje je u vrhu vesti bosanko-hercegovačkih medija, a pismo je šokiralo javnost i otvorilo rasprave o obnavljanju postupka protiv Srbije za genocid. Prema Najsovom svedočenju, Karla del Ponte je nagodbom omogućila Srbiji da izbegne odgovornost za rat u BiH, a prema istom pravnom obrascu, i u Hrvatskoj.

Član >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Predsedništva BiH Haris Silajdžić rekao je prethodno da je "dobro što je neko iz Haškog tužilaštva priznao" da je tužilaštvo postiglo dogovor sa Beogradom.

Radi se o tvrdnji nekadašnjeg zamenika tužioca Džefrija Najsa da je Tužilaštvo sklopilo dogovor sa Beogradom da se prikriju dokazi o umešanosti Srbije u zločine u BiH. Silajdžić je za televiziju Federacije BiH izjavio da je to još jedan dokaz da "postoje elementi za obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije".

Tužilac na suđenju bivšem jugoslovenskom predsedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom, Džefri Najs, izjavio je da je glavna tužiteljka Haškog suda Karla del Ponte "postigla nagodbu sa Beogradom, koja je poslužila da pred Međunarodnim sudom pravde budu prikriveni dokazi o umešanosti Jugoslavije u ratove u BiH i Hrvatskoj".

A član Predsedništva BiH Željko Komšić rekao je da Hrvatska mora iskoristiti sve mehanizme i relevantne međunarodne institucije, uključujući i Savet bezbednosti, i tražiti i dobiti sve necenzurisane transkripte Vrhovnog saveta odbrane SRJ i to u periodu od sukoba u Sloveniji do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

"Zločini i genocid se sprovodio u Hrvatskoj i u BiH kontinuirano od 1991. do 1995. godine. Ključna stvar i jedino što se sada može učiniti je postupanje države Hrvatske i njenog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde", rekao je Komšić.

Samo na taj način Hrvatska može dobiti tužbu protiv Srbije, a BiH doći do novih dokaza koji bi dali dovoljno pravnih razloga i dokaza za obnavljanje postupka, rekao je on.

Može li postupak ponovo biti pokrenut

Hrvatski politički analitičar Marinko Čulić smatra da bi ovaj slučaj mogao imati velike posledice, koje ne bi mogao ignorisati ni Savet bezbednosti UN.

"To je, čisto pravno gledano, jedan veliki promašaj Haškog tužiteljstva, koje je sebi dozvolilo da trguje oko stvari oko kojih ne bi smjelo trgovati", kaže on.

"Ako bi se vješto politički, pa i pravno, vodilo preispitivanje takve jedne odluke od strane Hrvatske i biH, u principu bi se moralo nešto moći napraviti", kaže on.

Obnavljanje postupka, međutim, podrazumeva upućivanje zahteva Sudu pravde ili Ujedinjenim nacijama, što bi za BiH mogao biti veliki problem jer konsenzus o tome ne bi mogao biti postignut, kaže analitičar Zarije Seizović.

"Situaciju komplicira 'dejtonski' ustav kod nas. Kao što znate, mi imamo tročlano predsedništvo. Ako član predsedništva glasa protiv neke odluke predsedništva, on može dati izjavu da je ta odluka štetna po vitalne interese entiteta iz kojeg je izabaran", kaže on.

Pravni ekspert Kasim Trnka, međutim, smatra da značajne pravne posledice ovog slučaja otvaraju pravne mogućnosti za obnavljanje procesa u Međunarodnom sudu pravde bez zahteva i konsenzusa.

"Ako bi se utvrdila verodostojnost ovih izjava i takav kvalitet tih činjenica da bi one zaista mogle dovesti u sumnju i mogućnost donošenja drugačije odluke, onda bi postojala moguća interpretacija da sam agent (BiH pred sudom) preduzme odgovarajuće aktivnosti jer je to u okviru njegovih ovlaštenja da preduzme sve procesne radnje koje su neophodne", kaže on.

Hrvatska traži proveru

Hrvatski predsednik Stjepan Mesić očekuje da će se pitanje navodnog dogovora Karle del Ponte i Srbije, ukoliko se pokaže tačnim, raspraviti pred nadležnim međunarodnim telima.

"Ko je u tome učestvovao neka utvrde nadležne institucije. Ja tu ne mogu ništa učiniti", kaže on.

"Ja samo znam da, što se Hrvatske tiče, ona je uvek izvršavala svoje međunarodno preuzete obaveze", rekao je Mesić odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije predsednika parlamenata zemalja članica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, koja je danas otvorena u Zagrebu.

Mesić je kazao da ne zna sve pojedinosti slučaja, te da u slučaju dokazivanja bilo kakvog sakrivanja dokumenata, moraju da deluju međunarodne institucije.

Mesić je podsetio da Hrvatska ima Ured za saradnju s Haškim sudom, koji je sve potrebne dokaze uvek transparentno slao haškom Tužilaštvu.

Hrvatski premijer Ivo Sanader dao je nalog da se istraži verodostojnost izjave nekadašnjeg tužioca Haškog tribunala Džefrija Najsa o navodnoj saradnji Karle del Ponte i Beograda.

Hrvatski premijer Ivo Sanader ponovio je da, ako postoji sumnja da je Haški tribunal načinio propuste u svom radu, onda svakako o tome treba da raspravljaju Ujedinjene nacije, koje su osnovale taj sud.

"Treba sačekati, sve proučiti i onda će svakako biti rasprave pred Savetom bezbednosti", rekao je Sanader novinarima.

Hrvatski mediji danas su javili da je hrvatska vlada izdala naredbu da se ispita autentičnost optužbi koje je na račun Del Ponteove izneo glavni tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću, Džefri Najs.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.