Izvor: RTS, 18.Apr.2010, 11:07 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Novi obrazovni profili u školama
Ponuda obrazovnih profila na tržištu rada odavno nije bila bogatija, pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje. U školski sistem uvedeno je 60 novih smerova, dok pojedini stari obrazovni profili i dalje postoje.
Prema proceni Nacionalne službe za zapošljavanje ponuda obrazovnih profila na tržištu rada odavno nije bila bogatija.
U školski sistem uvedeno je 60 novih smerova, dok pojedini stari obrazovni profili za kojima, nažalost, nema potrebe na tržištu >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << rada, i dalje postoje.
Trećina ukupnog broja nezaposlenih u Srbiji, kažu stručnjaci, posledica je raskorak između realnih potreba tržišta rada i upisne politike srednjih škola.
U pojedinim školama je pravi susret prošlosti i budućnosti. S jedne strane, na primer, postoji smer za obućara, a sa druge potpuno nov obrazovni profil, dizajner kože.
Đaci sa prvog smera nastavljaju porodičan posao ili će završiti kao prodavci u butiku, dok deca sa dizajnerskog smera imaju veća očekivanja.
"Bilo bi dobro da je kožarska i tekstilna industrija u našoj zemlji razvijenija i da se ova deca koja se toliko trude i imaju talenta i zaposle", rekla je Božana Vuković iz Tehničke škole za dizajn kože.
Dupliranje već postojećih struka
Uvođenje novih obrazovnih profila dovelo je do usitnjavanja i dupliranja već postojećih struka, kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje.
Tako na primer, postoji tehničar hortikulture ali i pejzažne arhitekture, izvođač građevinskih radova i krovopokrivač, a od nekadašnjeg ekonomiste, nastao je bankarski službenik, poslovni sekretar, ili službenik u osiguranju.
Dragan Đukić iz Nacionalne službe za zapošljavanje rekla je da je bolje ići na šire obrazovne profile, a da u završnim godinama učenici dobiju užu specijalizaciju, jer kada dođu na tržište rada oni mogu lakše da se prekvalifikuju.
Stručnjaci kažu da škole nisu uvodile obrazovne profile prema zahtevima tržišta već su ih prilagođavale svojim internim potrebama.
Profesor Filozofskog fakulteta Dragica Pavlović kaže da su prioritet kvalitetni kadrovi u školama i raznolikost zanimanja koje škole mogu da ponude đacima, a ne samo zanimanja koja trenutno nude mogućnost zapošljavanja.
U svetu se već prave liste zanimanja budućnosti. Među njima su programeri robota, analitičari bolesti i inženjeri klimatskih promena.
