Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Okt.2009, 14:56 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nova šansa za školovanje odraslih
BEOGRAD - Od sledeće školske godine u Srbiji bi mogao da započne širi proces podizanja kvaliteta obrazovanja neškolovanog odraslog, uglavnom marginalizovanog stanovništva, u koji će biti uključeno oko 80 osnovnih škola.
Odrasli, a to znači stariji od 17 godina, uglavnom seosko stanovništvo, poljoprivrednici, Romi, tako će imati novu šansu da se uz prilagođene nastavne planove i programe i obuku za zanimanja tražena na tržištu rada, ponovo vrate u škole ili prvi >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << put u njih uđu, rekla je Tanjugu Mirjana Milanović samostalna savetnica u Ministarstvu prosvete.
Drugačije osmišljeni predmeti i obuka za tražena zanimanja, kojih inače nema u redovnom osnovnoškolskom sistemu, upravo su ključni elementi u motivisanju odraslih da se vrate u školu i ponovo uključe u proces obrazovanja.
Zakon o obrazovanju odraslih
Pre početka tog procesa, treba usvojiti zakon o obrazovanju odraslih, čime bi čitav neformalni sektor obrazovanja (kursevi, obuke, škole jezika, "radnički univerziteti") postao standardizovan, rekla je samostalna savetnica i dodala da bi nacrt tog propisa mogao da bude gotov do kraja ove godine.
Predviđa se da odrasli završe osnovnu školu za tri godine. Prve godine učiće čitanje i pisanje, sticaće funkcionalnu pismenost, a kroz novi predmet Odgovorno življenje savladavaće osnove zdravstvenog vaspitanja, ekologije, građanske participacije.
U drugoj godini završavaju peti i šesti razred i već tu se usmeravaju ka budućem zanimanju, radu, kroz osnaživanje za traženje posla. Treće godine završavaju sedmi i osmi razred, a paralelno i obuku za budući posao. Po završetku, kandidati će dobiti svedočanstvo o završenoj osnovnoj školi, kao i sertifikat o potvrdi radnih kompetencija.
Odrasli će u osnovnoj školi imati i predmet preduzetništvo, gde će učiti kako da predstave sebe, napišu molbu, biografiju, da na drugačiji način razmišljanja i preuzmu odgovornosti za sopstvenu životnu ulogu.
Takođe, učiće i informatiku kao i druge opšte predmete, fiziku, hemiju, biologiju, dok će izostati muzičko, fizičko, likovno, rekla je Mirjana Milanović, dodajući da tim propisom treba da budu definisani uslovi i standardi na osnovu kojih će se licencirati institucije i programi, kontrolisati kvalitet i akreditovati nastavnici za rad sa tom populacijom.
Prema njenim rečima, u toj oblasti će biti prostora za upošljavanje nastavnika koji ne budu imali pun fond časova ili bi zbog najavljene racionalizacije u prosveti mogli da izgube posao. Takođe i same osnovne škole će ući u proces verifikacije svoje delatnosti za rad sa odraslima.
Andragoška priprema za motivisanje
Plan je da se odrasli školuju u 80 osnovnih škola, koje i same moraju proći obuku, takozvanu andragošku pripremu za motivisanje starijih da se vrate u školu i preskoče najrazličitije barijere, jer drugačije uče, drugačije su motivisani za sticanje znanja, imaju drugačije potrebe, navike, organizaciju. Sve to nastavnici, škole i oni koji donose planove i programe za odrasle, moraju uvažavati.
Prema statističkim podacima, u Srbiji 1,5 miliona ljudi, odnosno 46 odsto osoba starijih od 17 godina, nema nikakvo zanimanje, jer nisu završili osnovnu školu ili nisu nastavili srednjoškolsko obrazovanje.
Obrazovanje seoskog stanovništva u Srbiji prilično je zapostavljeno, jer čak 65 odsto seljana uopšte nema bilo kakvo profesionalno obrazovanje.
Popis iz 2002. pokazuje da su ti podaci još porazniji kad su meštanke u pitanju, odnosno 44,2 odsto seoskog stanovništva ženskog pola nema završenu osmoletku, odnosno dve trećine stanovnica sela (71,7 odsto) je bez ikakve stručne spreme.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
Neškolovanom stanovništvu nova šansa za diplomu
Izvor: RTS, 18.Okt.2009
Od sledeće školske godine u Srbiji bi mogao da započne proces podizanja kvaliteta obrazovanja neškolovanog odraslog stanovništva. U Srbiji 1,5 miliona ljudi nema završenu osnovnu ili srednju školu...Proces podizanja kvaliteta obrazovanja neškolovanog odraslog, uglavnom marginalizovanog stanovništva, ...









