Neiskorišćena prirodna bogatstva u Sandžaku: Gazimo po blagu

Izvor: SandzakPress.net, 08.Jan.2019, 13:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neiskorišćena prirodna bogatstva u Sandžaku: Gazimo po blagu

Dok većina građana govori o svjetskoj ekonomskoj krizi i o krizi koja je pogodila malu privredu i koja se osjeća u mnogim sandžačkim domaćinstvima, niko i ne govori o tome kakva bogatstve leže i protiču kraj građana. Kao da današnji građanina nema interesovanja za prirodna bogastva već se oslanja na trgovinu, poslovnu špekulaciju ili sitni ćar. Geolog Alija Halilović ističe da bi za ovaj kraj bilo izuzetno značajno da pogleda u utrobu zemlje na kojoj živi. “U Novom Pazaru čujem >> Pročitaj celu vest na sajtu SandzakPress.net << građani pričaju o krizi, a ne vide da žive u kraju koji je veoma bogat. Svi zajedno, država, opštine i građani svojom inicijativom i ulaganjima mogu da pokrenu ceo kraj napred. Ovaj kraj može živeti daleko lagodnije ako iskoristi bogastva”, izjavio je Halilović. Nad Novim Pazarom izvila se prebogata Golija u kojoj su neiskorišćene rezerve rude volframa čija istraživanja su započeta osamdesetih godina, ali nisu završena, kaže Halilović. “Na Goliji postoji tzv. gvozdeni šešir koji leži neiskorišćen. Ima gvožđa u brdu Lisa takođe na Goliji, a na Rogozni postoji olovocinkana parageneza. Na Rogozni ima preko 210 grama srebra po toni koncentrata što je jako dobar procenat” tvrdi Halilović i dodaje da na Rogozni ima i zlata. O zlatu ove planine postoje istraživanja Geozavoda koja treba privesti kraju. Nekadašnji stanovnici ovog područja nisu sjedeli skrštenih ruku. O njihovom kopanju i traženju zlata svjedoče imena sela u toponima. Zlatarevina, Zlatorog, Zlatni laz i Zlatni kamen jasno govore po čemu su dobili ime. Ima na Rogozni i selo Plakaonica, to je mjesto gdje je došlo do sleganja u starim rudarskim radovima. Vučja lokva je naziv za mjesto gdje je u srednjem vijeku topljena ruda. Novopazarski kraj obiluje i neiskorišćenim nemetalima, a nekoliko ležista eruptivnih stijena dacito-andezita, koji su osnovna sirovina u izgradnji puteva, čeka neke svesnije ljude. Osim dvije banje u Novom Pazaru ima i niz mineralnih voda koja treba eksploatisati i flaširati. Prirodna bogastva iz ovog kraja donijela izuzetan profit ulagačima kada bi država i lokalna samouprava pomogle inicijativu kontaktima za strano tržište. Teku mineralne vode Bukovci, Slatina, Ivanča i Lukocrijevo, a ljudi se žale na krizu. Prema mišljenju geologa iz Novog Pazara za razvoj i iskorišćavanje Golije potrebna je zajednicka inicijativa sve četiri opštine u kojima se prostire ova planina – Novi Pazar, Sjenica, Ivanjica i Raška treba da naprave zajednički projekat razvoja Golije. „U Sjenici su rezerve uglja 156 miliona tona mrkoignita, a procenjuje se da ima još toliko. U Tutinu je glavno prirodno bogatstvo u pešterskom polju gde ima tri miliona kubika treseta. U Prijepolju ima bakra na lokacija Čadenje, ekspoloatisan je ali ne u dovoljnoj meri“, poručio je Alija Halilović. Podsjećamo da je prema pisanju beogradskih medija, iz 2005. godine, na planini Rogozni kod Novog Pazara otkriveno nalazište bakra, srebra i zlata. Prema tim navodima stručnjaci “Geozavoda” iz Beograda otkrili su u blizini sela Medenovac i Karavansalija, na planini Rogozni, rezerve rude bakra, srebra i zlata od oko 35 miliona tona. Vjeruje se da su rezerve 10 puta veće od dosada otkrivenih. Za plemenite metale na Rogozni zainteresovane su kompanije iz Njemačke, Francuske i Španije. (snews)

Nastavak na SandzakPress.net...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SandzakPress.net. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SandzakPress.net. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.