Mrlja na presudi čistoj kao suza

Izvor: Politika, 23.Okt.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mrlja na presudi "čistoj kao suza"

Advokati osuđenih u procesima za ubistvo Ivana Stambolića i pokušaj ubistva Vuka Draškovića, Slobodan Milivojević i Goran Petronijević kažu da će o presudi njihovim štićenicima možda raspravljati i sud u Strazburu. To je, kako kaže Petronijević, poslednja instanca kojoj će se obratiti osuđeni ukoliko sud i tužilaštvo ne reaguju na zahteve odbrane, koja tvrdi da je tokom suđenja povređen zakon na štetu njihovih štićenikaje u procesu za ubistvo Stambolića bilo više bitnih povreda >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zakona, zbog kojih bi predmet morao da se vrati sudu na ponovno odlučivanje.

Da je bilo povreda zakona tvrdila je i sad već bivši sudija VSS-a i predsedavajuća sudskog veća u slučajevima "Stambolić" i "Budva", Milena Inić-Drecun. Ona se obratila redakciji "Politike" povodom teksta objavljenog još u avgustu u našem listu, a u kome se govori o razlozima i okolnostima pod kojima je podnela ostavku, kao i svemu što je tu odluku pratilo.

– U presudama koje smo ispitivali ima nepravilnosti, protivrečnosti i nesaglasnosti sa stanjem u spisima predmeta što je, po mojoj oceni, uslovljavalo vraćanje predmeta na ponovno suđenje – odgovorila je Milena Inić-Drecun na pitanje koje činjenice nisu rasvetljene.

Ona je navela više primera zbog kojih je suđenje trebalo ponoviti.

Tako je, na primer, osuđenom Radetu Markoviću specijalni tužilac ponudio status svedoka saradnika kada za to nije bilo zakonskih uslova, jer je u UBPOK-u tek saslušavan radi pripremanja krivične prijave koja je kasnije protiv njega podneta i data izjava je priložena uz tu krivičnu prijavu.

– Prema zakonu, specijalni tužilac je mogao predložiti da dobije status svedoka saradnika tek kada se podnese krivična prijava ili pokrene krivični postupak, a o statusu svedoka saradnika odlučuje sud – kaže Milena Inić-Drecun.

Ona navodi da je u zapisniku istražnog sudije o uviđaju na Fruškoj gori, Nenad Šare davao izjavu kao svedok saradnika iako je taj status stekao šest meseci kasnije.

– Stoga je izjavu mogao dati samo kao osumnjičeni u prisustvu branioca. Međutim, advokat koji je pozvan udaljen je sa uviđaja, jer navodno svedoku saradniku ne treba advokat, a Šare tada nije bio svedok saradnik. Lice koje je označeno kao Nenad Šare imalo je fantomku na glavi te istražni sudija nije utvrdio njegov identitet već ga je označio kao N. N. – nepoznato lice.

Prilikom ekshumacije tela pokojnog Ivana Stambolića, nisu pronađene obe šake, podjezična kost, prvi vratni pršljen, zub očnjak i svi sekutići.

- U presudama se samo konstatuje da ovi delovi nisu pronađeni, ali se ne navode razlozi kako je došlo do njihovog nestanka. Da li su delovi tela nestali usled prirodnog ili hemijskog procesa ili su fizički odvojeni, moralo se utvrditi veštačenjem kako bi se proverili dati iskazi da je pokojni Ivan Stambolić ubijen na Fruškoj gori i da je njegovo telo tu u celosti sahranjeno. Ovo posebno zbog toga što na tom mestu nisu pronađene čaure od ispaljenih metaka – kaže Milena Inić-Drecun.

U blizni stana Vuka Draškovića u Budvi pronađeni su pištolj s prigušivačem iz koga je, kako je utvrđeno veštačenjem, pucano, a pored njega majica i dve plastične rukavice koje je nosilo lice koje je pucalo na Vuka Draškovića.

– Izvršenom DNK analizom utvrđeno je da na majici na kojoj su pronađene barutne čestice 100 odsto je isključeno da nađeni biološki tragovi potiču od osuđenih Berčeka i Milivojevića, koji su osuđeni kao izvršioci – kaže Inić-Drecun i dodaje:

– Veštačenjem je takođe utvrđeno da osoba koja je koristila nađene rukavice da ne bi ostavila otiske na pištolju iz koga je pucano ima krvnu grupu O, a optuženi Berček koji je osuđen da je pucao na Vuka Draškovića tvrdi da tada nije bio u Budvi i da ima krvu grupu AB što se u postupku moralo proveriti, a nije provereno.

Ona, takođe, kaže da u izveštaju MUP-a Crne Gore o identifikaciji otisaka Berčeka, Ilića i Milivojevića, sa predmeta u stanu u kome su navodno boravili u Budvi, nije dostavljena potrebna dokumentacija.

– Predmeti sa kojih su otisci oduzeti nisu sačuvani, a nema ni fotografija tih otisaka, pa je bilo potrebno pribaviti daktiloskopske folije i veštačenjem, koje bi se sprovelo po strogo propisanoj proceduri, proveriti da li su to otisci ovih lica. To nije učinjeno. Postoje i druge apsolutne bitne povrede odredaba krivičnog postupka, povređen je krivični zakon, a činjenično stanje nije tačno, niti potpuno utvrđeno, na šta sam ukazala na sednici veća u podnetom izveštaju o stanju stvari i spisima – kaže Inić-Drecun.

Da li je zakon prekršen ili ne? Većina članova sudskog veća Vrhovnog suda Srbije, koje je u trećem stepenu odlučivalo po žalbama, a sa kojima smo kontaktirali, nije želela da komentariše navode Milene Inić-Drecun. Bar ne javno. Objašnjavali su da ne bi da "vode postupak preko medija", "da je slučaj za njih završen", ali i da im je "dosta te priče". Neki odsečno, neki uz izvinjenje.

– Koleginica Inić–Drecun je napravila problem svojim neprofesionalnim odnosom – rekla je sudija Sonja Manojlović, jedan od članova veća, i dodala – povredila je Zakon o uređenju sudova i Zakonik o krivičnom postupku, odnosno njegove odredbe koje regulišu tok postupka i glasanje. A što se presude tiče, ništa ne bih da komentarišem. Sve što sam imala, rekla sam u njenom pismenom obrazloženju.

Dr Goran Ilić, profesor krivično-procesnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, povodom tvrdnji sudije Milene Inić-Drecun rekao je za "Politiku" da je sud jedino nadležan da se o tome izjasni.

– Ako je sudsko veće koje je odlučivalo o tom predmetu donelo odluku kakvu jeste, onda za članove tog sudskog veća zakon nije prekršen. Ako neko ko je procesno zainteresovan, a pod tim mislim na advokate onih koji su učinili krivično delo i dalje ima dilemu, može putem vanrednog pravnog leka da se ponovo obrati sudu, jedinoj merodavnoj instituciji da odlučuje o tome – kaže Ilić.

Na naše pitanje da li je prekršen Zakon o krivičnom postupku profesor Ilić kaže da je pravo svakog da govori o onome što je izrekao sud, naročito neko ko je učestvovao u tome i imao izdvojeno mišljenje, ali da je činjenica da sud ne donosi odluke jednoglasno već većinom glasova i da ako je većina članova veća odlučila kako jeste, mi to moramo prihvatiti kao rešenje.

– Ne mogu da zamislim situaciju da Vrhovni sud kao najviša sudska institucija u zemlji svesno prelazi preko nekih povreda i da praktično zarad interesa da se taj slučaj presudi što pre ide u donošenje odluke koja potvrđuje presudu nižeg suda. Odluku suda nisam video, pa ne mogu da je detaljno analiziram, zbog čega je moj odgovor na to pitanje načelan – zaključuje Ilić.

Odgovor na pitanja koje je pokrenula bivši sudija VSS pokušali smo da dobijemo od više sagovornika. Samo jedan od njih, nezvanično, dao nam je potvrdan odgovor.

– Ako bi to bilo tačno onda je reč o apsolutno bitnim povredama krivičnog postupka koji uvek za posledicu imaju ukidanje presude – rekao je nezvanično za "Politiku" jedan od bivših sudija Vrhovnog suda Srbije.

Milivojević i Petronijević kažu da je Milena Inić-Drecun javno izgovorila tek deo prigovora na račun povrede postupka koje je odbrana iznosila tokom suđenja.

– Ona je pravi primer sudije koji nije pristao da krši zakon i koji je zaštitio svoj profesionalni integritet – rekao je Petronijević.

O. M. – M. D.

-----------------------------------------------------------

Članovi Zakonika koji su navodno povređeni

Član 368 stav 1. Zakonika o krivičnom postupku po kome je suđen "slučaj Stambolić"

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka postoji:
Tačka 11: Ako je izreka presude nerazumljiva, protivrečna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopšte razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj meri protivrečni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivrečnost između onog što se navodi u razlozima presude o sadržini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Odnosi se na apsolutne bitne povrede postupka gde stanje nije u saglasnosti sa obrazloženjem u presudi. Na primer, u presudi nije obrazloženo čije su čestice DNK pronađene na majici prilikom atentata na Draškovića, a ne pripadaju osumnjičenim, odnosno kasnije osuđenim kao izvršiocima.

Član 89.
Tačka 9: Okrivljeni može biti saslušan u odsustvu branioca ako se izričito odrekao tog prava, a odbrana nije obavezna, ako branilac nije prisutan iako je obavešten o saslušanju (član 251), a ne postoji mogućnost da okrivljeni uzme drugog branioca ili ako za prvo saslušanje okrivljeni nije obezbedio prisustvo branioca ni u roku od 24 sata od časa kad je poučen o ovom pravu (član 13 stav 3), osim u slučaju obavezne odbrane.

(10) Ako je postupljeno protivno odredbama st. 8 i 9 ovog člana ili okrivljeni nije poučen o pravima iz stava 2 ovog člana, ili ako izjave okrivljenog iz stava 9 ovog člana o prisustvovanju branioca nisu ubeležene u zapisnik, na iskazu okrivljenog ne može se zasnivati sudska odluka.

Znači da se presuda zasniva na dokazima na kojima se ne može zasnivati. Markovićeva izjava je morala biti izuzeta iz dokaznog materijala jer nije uzeta na zakonit način.

Član 13
(3) Pre prvog saslušanja, okrivljeni će se poučiti o pravu da uzme branioca i da branilac može prisustvovati njegovom saslušanju. On će se upozoriti da sve što izjavi može biti upotrebljeno protiv njega kao dokaz.

Nema podataka da su optuženi, posebno oni koji su teretili sebe i druge, upozoreni da izjave mogu da budu upotrebljene protiv njih.

Član 40
5) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda ili ako je u istom sudu učestvovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom;

Isti sudija Vrhovnog suda Srbije odlučivao je o tome da se izjava prihvati kao dokaz i odlučivao je o žalbi na tu odluku.

Član 370
Presuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio.

Na primer, nije utvrđena krvna grupa osuđenog Berčeka, iako on tvrdi da je njegova krvna grupa različita od one za koju je utvrđeno da je imala osoba koja je pucala na Draškovića.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.