Izvor: B92, 16.Feb.2008, 19:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Malina: Standardi za branje i cena

Beograd -- Srbija ima možda i najbolju malinu na svetu, ali zbog nepoštovanja nekih standarda pri branju, ne može se ostvariti puna cena.

Srbija je po po proizvodnji malina i kupina četvrta zemlja na svetu, a zbog slabe kupovne moći sopstvenog stanovništa po izvozu ovog voća je na visokom trećem mestu u svetu. Međutim, da bi i dalje izvozili, srpski proizvođači malina će uskoro morati da se suoče sa novim standardima proizvodnje koje propisuje Evropska unija, naš >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << najveći kupac.

Od 11 000 metričkih tona kupina i malina koliko se godišnje iz Srbije izveze, 95 posto je doboko smrznut plod najboljeg kvaliteta.

Međutim, iako je Srbija treća po izvozu malina, nije u među prvih deset zemalja i po osvarenim prihodima.

Iako naša malina mešanjem koristi kao poboljšivač ukusa malina iz drugih zemalja – zbog nedostatka standarda, kao što je global gap i dorade proizvoda – postiže veoma lošu cenu.

Hladnjača ATLE u Azanji kod Smederevske Palanke izvozi 100 odsto celokupne proizvodnje za Skandinavske zemlje.

Standard Global Gap je ispoštovan u samoj hladnjači – međutim tek treba da se uvede kod proizvođača voća.

"Partneri u Evropi traže da se ispoštuje standard i spremni su da plate, mogli bi da izvezu tri puta više da imaju sertifikovanu malinu", kaže Zoran Mišić, direktor hladnjače.

Pošto je malina voće koje se ne pere, po Global Gap standardu, branje bi moralo da se vrši ili sa dizinfikovanim rukama, ili u rukavicama.

U toku branja, berači ne bi smeli da nuždu vrše na bilo koji način, osim u mobilnim WC kućicama.

Ovako brano voće može da postigne i 50 odsto veću cenu. Problem je što voćare niko do sada nije obavestio o takvim standardima.

Volja da se ispoštuju – postoji. Međutim ako standardi budu ispunjeni – zbog birokratije , pitanje je ko će izdavati sertifikat o tome.

"Mi nismo uverili svet da imamo zdrav proizvod. Nemamo jedinstveno telo već, deset ministarstava izdaju dozvole", objašnjava Zoran Mišić.

Naši najveći konkurenti na tržištu – Poljska i Čile, već imaju Global Gap sertifikat i tela koja izdaju uverenja.

Svi kažu da možda imamo najbolju malinu na svetu, međutim, zbog sitnice kao što su rukavice pri branju ne možemo da ostvarimo punu cenu.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.