Izvor: Politika, 25.Mar.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kosovo deli EU

Spoljna politika EU oseća sve veći pritisak zbog unutrašnjih podela, a zajednički "nastup prema spoljnom svetu" i dalje ostaje, uglavnom, mrtvo slovo na papiru. EU još nema "jedan telefon" na koji bi Henri Kisindžer, koji je prvi upozorio na ovaj problem, mogao da pozove evropskog ministra spoljnih poslova jer se u istom trenutku bar tri najviša evropska funkcionera bave spoljnom politikom EU. Česti su slučajevi kada države članice bilateralne probleme vezuju za odluke unutar EU i na taj >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << način odugovlače prihvatanje sopstvenih poteza. To pokazuju i nedoumice oko proširenja EU na jugoistok. Dok britanska ministarka spoljnih poslova Margaret Beket, na primer, smatra da bi ulazak Turske u EU bio "potencijal za nove izazove", političari u Francuskoj i Austriji tvrde sasvim suprotno.

Da nema sasvim jedinstvenog stava pokazuju i razmimoilaženja po pitanju Kosova i posledice koje bi odluka o nezavisnosti Kosova mogla da ima na druga otvorena pitanja, kao na primer Kipar. "Juropijen vojs" ističe da diplomate, odnosno mnoge članice EU, nisu zadovoljne potezima Martija Ahtisarija koji u "propratnom papiru" koji je poslao u sedište UN, prema navodima "Monda" i "Herald tribjuna", za Kosmet predlaže potpunu, iako "nadgledanu" nezavisnost.

Slovačka, Rumunija, Španija, Grčka, Kipar i Italija već su izrazile suzdržanost i strah da će odluka o Kosovu imati dalekosežne posledice, iako i ove države podržavaju ideju da vođenje poslova na Kosovu, kako predlaže Ahtisari, preuzme 72-članska misija UN.

Poseban evropski tim je već boravio na Kosovu i pripremio sve što je potrebno za evropsko preuzimanje poslova od UN. Zadatak svakako neće biti lak, a prve projekcije otkrivaju da će biti i priličan finansijski zalogaj za EU, jer su troškovi za vođenje ove administracije procenjeni, samo za prvu godinu, na 18,8 miliona evra.

Jasno da pitanje Kosova zaokuplja političare EU, ali ne samo ono. U Briselu se sve češće raspravlja i o problemu Gruzije i njenih "otcepljenih" republika. Diplomate sa Kipra su čak nekoliko puta postavile to pitanje na dnevni red. "Na inicijativu Kipra smo sat vremena raspravljali, iako ranije nikada nisu pominjali Gruziju" , opisuje "Juropijen vojsu" atmosferu na jednom od poslednjih sastanaka učesnik vrha EU. Diplomate su razmatrale izveštaj Pitera Semnebija, posebnog izaslanika EU za pitanje južnog Kavkaza. Ovaj EU emisar je izložio različite mogućnosti za pomoć Evropske unije u razrešavanju "zamrznutih konflikata" u Južnoj Osetiji, Abhaziji i Adžariji.

"Zbog Kosova su svi bili malo nervozniji", potvrdio je listu drugi učesnik rasprave, naročito jer su predstavnici Kipra napeti i zbog namere Nemačke da prekine trogodišnju blokadu pregovora o direktnoj trgovini sa severnim (turskim) Kiprom (TRNC) – što je vetom sprečio od strane EU priznati Kipar. Da postoje tenzije otkrile su i učestale medijske kritike na račun evropskog komesara za proširenje Olija Rena, koji je optužen da narušava suverenitet Kipra. Zvaničnici EU tvrde da Nemačka traži način kako da "zaobiđe" veto Kipra. Zvaničan stav Komisije je da je za podizanje blokade potrebno glasanje po sistemu kvalifikovane većine, dakle bez mogućnosti veta, ali Kipar odbacuje ovakvo pravno tumačenje, pri čemu reflektuje na podršku ne samo Grčke, nego i Španije.

EU je neodlučna i podeljena i kada su na dnevnom redu drugi veliki spoljnopolitički izazovi. Kris Paten, nekadašnji visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, upozorava na neefikasnost EU tokom krize u Darfuru, kada je raseljeno dva miliona ljudi dok je 200.000 umrlo u ratu. Paten kaže da je "u četvrtoj godini darfurske tragedije teško poverovati da je reakcija EU bila tako mlaka". Od aprila 2004. evropski ministri spoljnih poslova su na 19 sastanaka Saveta EU, a poslednji put 5. marta 2007, izrazili "ozbiljnu zabrinutost", "stalnu zabrinutost" ili "duboku zabrinutost" zbog krize u Darfuru. I sve to – čak 53 puta, a da Brisel nije usvojio nijednu odluku koja bi bar malo ublažila ili promenila sudbinu žitelja Darfura.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.