Klajn: Treba više da brinemo o srpskom jeziku

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Feb.2009, 04:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Klajn: Treba više da brinemo o srpskom jeziku

BEOGRAD - Naš poznati filolog i lingvista Ivan Klajn ocenio je, povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika, da bi trebalo više da se brinemo o srpskom jeziku, o razvijanju jezičke kulture i očuvanju tradicije.

"Tu, međutim, vrlo slabo stojimo, potrebna su nam novija izdanja pravopisa, rečnika i ostalih normativnih priručnika", rekao je Klajn, podsetivši da se u drugim zemljama svake dve - tri godine objavljuju nova izdanja rečnika.

>> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Rečnici i pravopis

Mi se, u nedostatku novih, služimo starim rečnicima, a naši studenti koji izučavaju jezike, često su prinuđeni da kupuju zagrebačka izdanja, rekao je prof. dr Klajn, ističući da je još veća "muka" što nemamo normativnu gramatiku, ni ortoepiju - akcenatski rečnik.

U SANU se još od 1959. godine radi na "Velikom rečniku", do sada je odrađeno više od polovine posla, ali će generacije čekati na poslednju svesku tog rečnika, naveo je Klajn.

On je dodao da u međuvremenu koristimo jednotomni Rečnik srpskog jezika u izdanju Matice srpske, koji, kako je rekao ima tehničku manu, prevelik je, suviše težak.

"Takav rečnik morao bi se uhvati jednom rukom, da se stalno konsultuje i da stalno bude uz nas", smatra on.

"Takođe, treba nam i novo izdanje Pravopisa Matice srpske. Sastavljen je odbor, počeo je da radi ali je nešto zapelo i već je isteklo četiri godine od roka kada je trebalo da bude završen", rekao je Klajn i podsetio da je i aktivnost Odbora za standardizaciju srpskog jezika u poslednje dve - tri godine gotovo zamrla.

Srpski jednako ugrožen kao i drugi jezici

Govoreći o izumiranju jezika uopšte i sve većoj "navali" engleskog, prof. Klajn smatra da je srpski ugrožen u meri u kojoj su to i drugi jezici. Opasnost preti čak i jezicima sa velikom tradicijom, francuskom, italijanskom, nemačkom.

"Smatram da ipak nije verovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije", rekao je Klajn, navodeći da engleski treba da bude jezik za međunarodno sporazumevanje, a ne da potisne nacionalne.

Uloga medija

Klajn, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, podseća i da je nivo jezičke kulture i pismenosti veoma slab, označivši medije kao glavne krivce za to.

"Mislim da je to krivica medija, pre svega elektronskih, jer oni u današnjem svetu imaju znatno veći uticaj na opštu jezičku kulturu, na narodne mase, nego škole i književnost".

Na televiziji se sve više teži da se ne čitaju tekstovi, nego da novinari sami govore u mikrofon, zovu se gosti koji nemaju potrebnu jezičku kulturu, pa danas televizija pre služi kao rasadnik jezičkih grešaka, nego sredstvo za poučavanje naroda i širenje jezičke kulture, rekao je Klajn.

On je naveo primere uličnih anketa i prevode stranih filmova i serija, kao jako loše.

Strane reči

Govoreći o uticaju drugih jezika, Klajn je podsetio da je to pojava koja je raširena u celom svetu i da ne možemo da joj se suprotstavimo.

Kod nas srećom nije mnogo razvijen purizam - otpor prema stranim rečima i više otpora izazivaju neprirodno stvorene kovanice, nego strane reči, rekao je on, ukazujući da smo videli kako izgledaju hrvatske nove kovanice, koje zvuče smešno.

"Treba da se trudimo da ne upotrebljavamo strane reči bez potrebe, protiv toga se treba boriti i podsećati da domaću reč, makar i davno usvojenu, ne treba zamenjivati engleskom, samo zato što je to u modi".

Mladi

Komentarišući iskvarenost jezika, naročito kod mladih, on je podsetio da je omladina pod uticajem televizije i da ne čita obaveznu literaturu, klasičnu književnost.

"Trebalo bi insistirati na tome, jer mladi ne znaju osnovne stvari iz nacionalne istorije, svetske tradicije, kulture uopšte, religije. Sve im je to nepoznato, a sve znaju o kompjuterima, mobilnim telefonima", podsetio je Klajn, ističući da bi škola tu morala aktivnije da deluje.

Mladi imaju uvek neki svoj žargon, sleng, to nije velika opasnost jer je to privremeno i prođe, ali treba u vreme dok se još formira njihova jezička kultura da nauče osnove srpske tradicije, ocenio je on.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.