Izvor: NoviMagazin.rs, 09.Nov.2014, 16:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kafa podiže raspoloženje

Kafa je s lekovitog stanovišta bila vrlo kontradiktorna, ali mnogo studija otkriva da pozitivno delovanje kafe daleko nadmašuje negativno.

Umereno konzumiranje kafe je sigurno i podsticajno za zdravlje organizma.

Najpoznatije je svojstvo da stimuliše organizam. Kafa potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje.

U svetu milioni ljudi ne mogu zamislili početak dana bez >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << kafe.

Kafa (engleski naziv: coffee, latinski naziv: Coffea arabica) se dobija od biljaka roda Coffea, iz porodice Rubicaceae.

Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka, ali uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (typica i bourbon) i Coffea canephora (robusta).

Arabica je poznata kao brazilska kafa, dok se Coffea canephora uglavnom uzgaja u Africi.

Srednje mleveno i potpuno mleveno zrno koristi se za pripremu laganije kafe, fino mlevena kafa pogodna je za filter-kafu, vrlo fino mlevena za espresso, a kafa u obliku praha daje vrlo jaku kafu, tzv. tursku kafu.

Kafa je tropska biljka, grm ili stablo s plodovima crvenih bobica koje nalikuju trešnji.

Grančice kafe imaju tipične listove i bele cvetove u doba cvatnje.

Plod kafe ima dve semenke koje su prvo zelene boje, zatim žute do crvene boje i na kraju, kad potpuno dozriju, crne.

Kafa uspeva jedino u područjima toplog, vlažnog i kišnog tropskog podneblja.

Istorija je kafe bogata i zanimljiva kao i sam napitak.

Potiče iz kraljevstva Kaffa u Etiopiji, po kojem je dobila ime.

Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako "plešu" nakon što bi obrstile crvene bobice.

Ceremonije pripreme, serviranja i ispijanja kafe razvili su Arapi.

Izvori tvrde da je prva kafa na tlu Evrope skuvana u Veneciji.

Kafa se čuva na hladnom mestu u čvrsto zatvorenim posudama.

Dnevno dve-tri šoljice

Energetska vrednost 100 g instant kafe u prahu iznosi 241 kcal / 1008 kJ.

Od toga sadrži 41,1 odsto ugljikohidrata, 12,2 procenta proteina i 0,5 odsto masti.

Od minerala je odličan izvor magnezijuma, mangana, fosfora, železa, selena, a dobar je izvor bakra i kalcijuma.

U 100 g praha instant kafe nalazi se 3.142 mg kofeina.

Savetuje se umereno konzumiranje kafe, dve-tri šolje dnevno.

Kofein pomaže u održavanju ljepote tela i čest je sastojak krema protiv celulita.

Nastavak na NoviMagazin.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.