Izvor: NoviMagazin.rs, 09.Nov.2014, 16:48 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kafa podiže raspoloženje
Kafa je s lekovitog stanovišta bila vrlo kontradiktorna, ali mnogo studija otkriva da pozitivno delovanje kafe daleko nadmašuje negativno.
Umereno konzumiranje kafe je sigurno i podsticajno za zdravlje organizma.
Najpoznatije je svojstvo da stimuliše organizam. Kafa potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje.
U svetu milioni ljudi ne mogu zamislili početak dana bez >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << kafe.
Kafa (engleski naziv: coffee, latinski naziv: Coffea arabica) se dobija od biljaka roda Coffea, iz porodice Rubicaceae.
Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka, ali uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (typica i bourbon) i Coffea canephora (robusta).
Arabica je poznata kao brazilska kafa, dok se Coffea canephora uglavnom uzgaja u Africi.
Srednje mleveno i potpuno mleveno zrno koristi se za pripremu laganije kafe, fino mlevena kafa pogodna je za filter-kafu, vrlo fino mlevena za espresso, a kafa u obliku praha daje vrlo jaku kafu, tzv. tursku kafu.
Kafa je tropska biljka, grm ili stablo s plodovima crvenih bobica koje nalikuju trešnji.
Grančice kafe imaju tipične listove i bele cvetove u doba cvatnje.
Plod kafe ima dve semenke koje su prvo zelene boje, zatim žute do crvene boje i na kraju, kad potpuno dozriju, crne.
Kafa uspeva jedino u područjima toplog, vlažnog i kišnog tropskog podneblja.
Istorija je kafe bogata i zanimljiva kao i sam napitak.
Potiče iz kraljevstva Kaffa u Etiopiji, po kojem je dobila ime.
Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako "plešu" nakon što bi obrstile crvene bobice.
Ceremonije pripreme, serviranja i ispijanja kafe razvili su Arapi.
Izvori tvrde da je prva kafa na tlu Evrope skuvana u Veneciji.
Kafa se čuva na hladnom mestu u čvrsto zatvorenim posudama.
Dnevno dve-tri šoljice
Energetska vrednost 100 g instant kafe u prahu iznosi 241 kcal / 1008 kJ.
Od toga sadrži 41,1 odsto ugljikohidrata, 12,2 procenta proteina i 0,5 odsto masti.
Od minerala je odličan izvor magnezijuma, mangana, fosfora, železa, selena, a dobar je izvor bakra i kalcijuma.
U 100 g praha instant kafe nalazi se 3.142 mg kofeina.
Savetuje se umereno konzumiranje kafe, dve-tri šolje dnevno.
Kofein pomaže u održavanju ljepote tela i čest je sastojak krema protiv celulita.