Izvor: Nezavisne Novine, 09.Nov.2014, 11:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kafa podiže raspoloženje

Kafa je s ljekovitog stanovišta bila vrlo kontradiktorna. Mnogo studija otkriva da pozitivno djelovanje kafe daleko nadmašuje negativno.

Umjereno konzumiranje kafe je sigurno i potsticajno za zdravlje organizma. Najpoznatije je svojstvo da stimuliše organizam. Kafa potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava procese obrade informacija u mozgu, ublažava glavobolju i podiže raspoloženje.

Kafa

U svijetu milioni ljudi ne mogu zamislili početak dana >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << bez mirisne kafe.

Kafa (engleski naziv: coffee, latinski naziv: Coffea arabica) se dobija od biljaka roda Coffea, iz porodice Rubicaceae. Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka, ali uglavnom se koriste zrna Coffea arabica (typica i bourbon) i Coffea canephora (robusta). Arabica je poznata kao brazilska kafa, dok se Coffea canephora uglavnom uzgaja u Africi.

Srednje mljeveno i potpuno mljeveno zrno koristi se za pripremu laganije kafe, fino mljevena kafa pogodna je za filter-kafu, vrlo fino mljevena za espresso, a kafa u obliku praha daje vrlo jaku kafu, tzv. tursku kafu.

Kafa je tropska biljka, grm ili stablo s plodovima crvenih bobica koje nalikuju trešnji. Grančice kafe imaju tipične listove i bijele cvjetove u doba cvjatnje. Plod kafe ima dvije sjemenke koje su prvo zelene boje, zatim žute do crvene boje i na kraju, kad potpuno dozriju, crne.

Kafa uspijeva jedino u područjima toplog, vlažnog i kišnog tropskog podneblja. Istorija je kafe bogata i zanimljiva kao i sam napitak. Potiče iz kraljevstva Kaffa u Etiopiji, po kojem je dobila ime. Legende govore o tome da je ovaj mistični napitak otkrio pastir Kalid promatrajući svoje koze kako "plešu" nakon što bi obrstile crvene bobice. Ceremonije pripreme, serviranja i ispijanja kafe razvili su Arapi. Izvori tvrde da je prva kafa na tlu Evrope skuvana u Veneciji. Kafa se čuva na hladnom mjestu u čvrsto zatvorenim posudama.

Dnevno dvije-tri šolje

Energetska vrijednost 100 g instant kafe u prahu iznosi 241 kcal / 1008 kJ. Od toga sadrži 41,1% ugljikohidrata, 12,2% proteina i 0,5% masti.

Od minerala je odličan izvor magnezijuma, mangana, fosfora, željeza, selena, a dobar izvor bakra i kalcijuma. U 100 g praha instant kafe nalazi se 3.142 mg kofeina. Savjetuje se umjereno konzumiranje kafe, dvije-tri šolje dnevno. Kofein pomaže u održavanju ljepote tijela i čest je sastojak krema protiv celulita.

Nastavak na Nezavisne Novine...