Izvor: Telegraf.rs, 16.Feb.2017, 20:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Jezivi običaji Srba na svadbama koje još upražnjavamo: Svatovi orgijaju, svekrva poliva mladu krvlju, a svekar je obljubljuje
Naša kultura prebogata je različitim običajima i verovanjima, naročito onim koja se vezuju za venčanje. U pitanju su postupci koji se izvršavaju protiv uroka, radi sreće i zaštite od demona i nesreće. Neki od njih su prilično bizarni.
Veliki broj običaja je vremenom nestao, ali se dosta njih transformisalo seobama naroda i neodoljivom čežnjom ljudi da menjaju priču onako kako im se dopada. Neki imaju objašnjenja, dok drugi nemaju nikakav temelj, već se jednostavno prihvataju.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Telegraf.rs << />
Najbizarnije izražavanje ljubavi svekrve prema snaji praktikuje se u zapadnoj Srbiji gde je zadržan običaj da svekrva, pred polazak mladenaca na crkveno venčanje, zakolje petla i prospe njegovu krv na put kojim će mlada proći. Smatra se da je tako štiti od uroka i da je to prvi znak ljubavi prema snaji.
Istočna i centralna Srbija, takođe, u prvi plan stavljaju mladu i krv, ali ovog puta njenu. Naime, nakon venčanja, mladenci odlaze u spavaću sobu gde mladoženja proverava da li je mlada stupila u brak nevina ili ne. Ukoliko jeste, nosi krvavu posteljinu među goste i svi igraju oko nje.
Foto: Profimedia/Alamy
Tu nije kraj bizarnostima u ovom delu zemlje. Kod Vlaha je zastupljeno verovanje da se upravo na svadbi najbolje bori protiv neplodnosti. Tako se mladi da nečija beba i dok se ona snalazi, majka deteta otkriva dojku pred svima i prska mladu mlekom iz nje.
Foto: Pixabay
U pčinjskom kraju se otišlo mnogo dalje, pa je prastari običaj nalagao orgijanje svakog sa svakim tokom svadbenog veselja, što je uključivalo i incest. Prema nekim saznanjima, ovo se i dalje praktikuje u najruralnijim sredinama.
Običaj koji se praktikovao u Pomoravlju i vranjskom području, a za koji postoje priče da se zadržao i danas je snohačestvo ili snohačenje. Podrazumeva seksualno opštenje svekra i snahe u seoskim sredinama. Potiče iz vremena slovenskih zajednica, i prenosio se s kolena na koleno.
(J.S/j.stakic@telegraf.rs)