Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 01.Sep.2010, 12:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Jesen hapšenja crnogorsko-srpskih kriminalaca?
BEOGRAD -
Većina odbeglih kriminalaca od "srpske pravde" sa crnogorskim državljanstvom ove jeseni će biti uhapšena u Crnoj Gori i potom izručena Srbiji, a isto čeka i lica s crnogorskih poternica koji se u Srbiji kriju iza njenog državljanstva, najavljuju u Ministarstvu pravde.
Državni sekretar Slobodan Homen očekuje da će sporazum o izručenju sopstvenih državljana između srpskog i crnogorskog ministarstva pravde biti zaključen u najskorije vreme i ističe da on >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << nije samo u interesu Srbije i Crne Gore već i celog Balkana kako kriminalci s ovih prostora više ne bi imali sigurno utočište.
Dvadesetak poternica
Na srpskim poternicama nalazi se dvadesetak crnogorskih državljana među kojima su i pripadnici Šarićeve grupe optuženi za šverc kokaina iz Latinske Amerike - Goran Soković, Dejan Šekularac, Boris Laban, Draško Vuković i Darko Tošić, a čije će izručenje Srbija moći da zahteva posle potpisivanja sporazuma.
Duplo manji broj državaljana Srbije potražuje crnogorsko pravosuđe.
Vlada Srbije usvojila je prošle sedmice Nacrt ugovora između Srbije i Crne Gore o međusobnom izručenju sopstvenih državljana, a uskoro bi isto trebalo da učini i crnogorska Vlada, pošto je Ministarstvo pravde Crne Gore, takođe, utvrdilo platformu za sporazum, rekao je Homen Tanjugu.
"Smatramo da tu ne postoje nikakve suštinske razlike i da je pitanje trenutka i volje kada će sporazum biti potpisan", naglasio je Homen.
Nacrtom ugovora Vlade Srbije predviđena je ekstradicija okrivljenih za krivična dela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, kao i za krivična dela za koja je zaprećena kazna preko tri godine zatvora, ili se za ista može izreći mera bezbednosti, odnosno vaspitna mera, rekao je Homen.
On je dodao da će se izručenje dozvoliti i radi izvršenja pravosnažno izrečene kazne zatvora ili mere bezbednosti, odnosno vaspitne mere ako njihovo trajanje ili ostatak koji treba da se izvrši iznosi najmanje šest meseci.
Nacrt predviđa i mogućnost ustupanja krivičnog gonjenja ukoliko zamoljena država ipak odbije da izruči lice koje ima njeno državljanstvo.
Država koja odbije izručenje dužna je da svoje nadležne organe obavesti o toj odluci u cilju eventualnog krivičnog gonjenja i od druge države zatraži ustupanje informacija, dokumentacije i predmeta.
Regulisan je i poseban slučaj kada se izručenje sopstvenih državljana neće dozvoliti - "kada je prema pravu obe države ugovornice propisana kazna zatvora mera bezbednosti ili vaspitna mera koja uključuje oduzimanje slobode, u najdužem trajanju od pet godina i ako bi izručenje očigledno izuzetno teško pogodilo lice čije se izručenje traži zbog njegovih godina, dugog boravka u zamoljenoj državi i drugih ozbiljnih razloga lične prirode".
Predviđeno je da ovaj ugovor počne da se privremeno primenjuje danom potpisivanja, a da na snagu stupa posle potvrđivanja u parlamentima obe države.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...







