I sa prosekom 9,8 moraju da plate doktorske studije

Izvor: Blic, 04.Nov.2012, 10:32   (ažurirano 02.Apr.2020.)

I sa prosekom 9,8 moraju da plate doktorske studije

Najbolji studenti u Srbiji koji ove godine upisuju doktorske studije moraće da uplate bar prvu ratu školarine i sve propratne takse u iznosu od najmanje 100.000 dinara jer Ministarstvo prosvete još ne zna da li će i koliko doktoranada da finansira.

Jedan od najboljih studenata farmacije u Beogradu sa prosečnom ocenom većom od 9,5 razmišlja da odustane od doktorskih studija jer nema novca ni za prvu ratu školarine. Doktorske studije traju najmanje tri godine, godišnja školarina >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u proseku iznosi oko 200.000 dinara, dok za razne prijave i uverenja treba bar još toliko.

- Pošto sam sve stepene studija završio kao budžetski student, nikada nisam osetio visoke cene školovanja na našim fakultetima. Jedva sam čekao da upišem doktorske i nastavim sa usavršavanjem, a onda su na fakultetu saopštili da im ministarstvo nije prosledilo novac za doktorande i da svi moramo da se upišemo kao samofinansirajući studenti. Time gubim pravo na smeštaj u domu, što znači da bih pored školarine, morao da plaćam stan i račune. Muka mi je da slušam priče o odlivu mozgova dok sam i sam svedok toga da država ništa ne čini kako bi nas zadržala - ogorčen je budući naučnik.

Cene za doktorante

Prijava na konkurs:

1.000 - 12.000 dinara

Školarina:

150.000 - 300.000 dinara

Polaganje ispita:

1.000 - 5.000 dinara

Naknade za prijavu disertacije:

100.000 - 300.000 dinara

Na Farmaceutskom fakultetu kažu da razumeju da je država u krizi, ali da nema smisla da isplate za najbolje akademce toliko kasne.

- Upravo smo od Ministarstva prosvete primili dva miliona dinara za studente koji su prošle godine upisali doktorske studije i koji je trebalo da budu na budžetu. Sada ćemo im vratiti novac koji su morali da uplate pri upisu. Za ovogodišnje doktorande se ne zna ni koliko će biti mesta na budžetu ni kad će novac za njih biti uplaćen - kaže dekan prof. dr Zorica Vujić.

U Ministarstvu prosvete odgovaraju da je “rešavanje ovog pitanja u proceduri, ali da se još ne zna koliko će doktoranada ove godine moći da se školuje o trošku države”. Isti problem ponavlja se svake godine od 2008, kada su doktorande počeli da upisuju po Bolonji.

- Doktorandi čekaju po godinu dana od upisa da bi videli da li će biti na budžetu, a za to vreme moraju sve da plaćaju. Povrh svega, imamo ubedljivo najviše školarine u regionu i za njih ne dobijamo skoro ništa, ni knjige, ni opremu - priča Slobodan Radičev iz Udruženja studenata doktorskih studija i mladih istraživača Univerziteta u Novom Sadu.

Hoće da utrostruče broj

Na milion stanovnika u Srbiji godišnje ima svega oko 70 mladih ljudi koji završe doktorske studije. Zato je država novom strategijom obrazovanja predvidela da se broj doktoranada u našoj zemlji poveća čak tri puta do 2020. godine. Međutim, ako se nastavi sa minimalnim ulaganjem u najbolje studente, Udruženje doktoranada predviđa da bi taj broj mogao i da se smanji.

Povezane vesti: Protestna šetnja zbog školarina: Studentima FPN ispunjeni zahtevi Nova uprava na Ekonomskom fakultetu, dekan Branislav Boričić Studenti Matematičkog fakulteta organizovali mirne proteste - traže još jedan rok Timočkoj krajini nedostaje čak 100 profesora Studenti sa hendikepom traže da svi dobiju stipendije

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.