
Izvor: Politika, 05.Jan.2008, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hiljade tona šećerne repe pod snegom
Sremska Mitrovica – U Sremu se ne pamti da je dočekan januar sa nepovađenom repom na poljima, a u ovo doba godine dve sremske šećerane obično su slavile završetak kampanje prerade šećerne repe. Prema podacima Privredne komore Srema, oko 3.000 hektara šećerne repe ostaće nepovađeno i na proleće zaorano. Mitrovčanima je ostalo nepovađeno još blizu 1.000 hektara, Rumljanima čak i nešto više od toga, a na nešto manje od 2.000 hektara ostaće nepovađena repa čija proizvodnja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << nije ugovorena ni sa jednom šećeranom, već je sejana za slobodno tržište sirovine.
Repu je na poljima zadržala velika količina padavina u septembru i oktobru, kada je izmereno 200 litara po kvadratnom metru. Mašine su morale da budu povučene sa repišta i da sačekaju da se zemlja ocedi. Ali, u novembru je palo novih 117 litara po kvadratnom metru, pa se vodom prenatopljeno zemljište pretvaralo u žitko blato pri svakom ulasku mašina.
– I pored toga što Srem ima dovoljno mehanizacije i stručnjaka, ništa nije moglo da se učini protiv ovoliko padavina. Učinak mehanizacije bio je tri puta manji od normalnog, a iznošenje izvađene repe nije bilo moguće zbog poljskih puteva pretvorenih u kaljuge – kaže samostalni saradnik za proizvodnju šećerne repe u Poljoprivrednom institutu "Dr Petar Drezgić" u Sremskoj Mitrovici Katica Škrbić.
U rumskoj Poljoprivrednoj stanici procenjuju da će nekoliko stotina hektara repe ostati nepovađeno do proleća. Tada šećerna repa u zemlji brzo prelazi u cvetonosno stanje, pa usev mora da se uništi zaoravanjem radi pripreme za jesenju setvu.
Direktorka Zemljoradničke zadruge u Buđanovcima Saveta Sremčević kaže da samo čudo može pomoći da se u ovom selu povadi sve od preostalih 500 hektara. Čak i ono što se povadi ostaje zarobljeno na njivama zbog zaglibljivanja traktora i kamiona na poljskim putevima. Privatni prevoznici su se povukli zbog ogromnih šteta usled kvarova na mašinama, ističe Sremčevićeva.
Sremski poljoprivrednici su ove godine posejali repu na 16.600 hektara, što je obećavalo dobru zaradu i njima i šećeranama. Čak je i prinos od blizu 50 tona po hektaru, uprkos sušnom letu, bio obećavajući. Računice su, međutim, propale jer su kiše na repištima donele elementarnu nepogodu. Ukupne dodatne troškove na gorivu, lomovima mašina i drugom još niko nije izračunavao, ali će konačni bilans gajenja repe u Sremu ove godine biti poražavajući. Direktor šidske zadruge Milenko Stojanović kaže da neki seljaci neće želeti da šećernu repu više vide ni na slikama.
[objavljeno: ]