Izvor: RTS, 01.Sep.2021, 16:15

Grabljivice u svilajnačkom Prirodnjačkom centru

Sokolarstvo je lov pomoću ptica grabljivica i dresiranje ptica za lov. Ova stara lovna disciplina rasprostranjena je u svetu, a zainteresovanih ima i u našoj zemlji. Svojevrsnom predstavom sa pticama grabljivicama upoznali su se i posetioci Prirodnjačkog centra u Svilajncu.
Najbrži je živi stvor na planeti. Loveći plen, isključivo u letu, soko dostiže brzinu i do 350 kilometara na sat. Svoje umeće u rukama vrhunskog sokolara vetruška kao najmlađa >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << iz roda sokolova pokazuje i pred najmlađom publikom koja se ne plaši grabljivica.

"Najviše mi se svideo orao."
"Veliki je, ima velika krila i šaren je baš onako, sviđa mi se, lep je."
"Sova ti se najviše dopala? Da", kažu neki od anketiranih mališana.
Sokolar Hani Girgis, kaže da je sokolarstvo umetnost i daleko od obične dresure jer je potrebno poverenje čoveka i ptice da lakše dođu do plena. Nastalo u Aziji i dugo samo privilegija kraljeva, sokolarstvo je bilo deo i srpske istorije. Đerekari, sokolari monasi, su nekada plaćali danak Turcima dresiranim pticama grabljivicama. Danas sokolarstvo štiti i Unesko kao najhumaniji način lova.
"Ovo je jako bitno za našu naciju, ne samo kao istorija jer oni ipak moraju znati šta su naši preci radili i šta se do dan danas radi sa pticama grabljivicama i isto tako jako bitno štititi ptice grabljivice jer su one strogo zaštićene vrste", kaže Hani Girgis, sokolar.
Svoje umeće pokazale su i sove Bart i Alba. Noćni predatori danju vide sedam puta bolje nego ljudi, a zahvaljujući antenama za eko lokaciju love i plen koji ne vide. Slove i za damske ptice jer su ih nekada u lovu koristile dvorske dame, potpuno bezbedno.
"Povrede se uglavnom dešavaju greškom sokolara, ptice grabljivice nikad ne greše, one su savršena bića", kaže Hani Girgis, sokolar.
Poznati srpski sokolar popularizuje i takozvanu biološku zaštitu jer se na prirodan način pomoću grabljivica kontrolišu vrste poput golubova, vrana, i čvoraka posebno na aerodromima, ali i za čuvanje useva na poljoprivrednim dobrima.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.