Gosti N1: Samoubistvo zasenilo presudu, žrtve u drugom planu

Izvor: N1 televizija, 30.Nov.2017, 19:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Gosti N1: Samoubistvo zasenilo presudu, žrtve u drugom planu

Dešavanja na poslednjem suđenju u Haškom tribunalu i samoubistvo hrvatskog generala Slobodana Praljka događaj je koji je zasenio presudu i u drugi plan stavio žrtve, što ne bi trebalo da bude slučaj, ocenili su stručnjak za međunarodno krivično pravo Ivan Jovanović i izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović.

Gostujući u Danu uživo, Jovanović, koji je i bivši šef za informisanje u sudu u Hagu, rekao je da može samo da pretpostavi na >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << koji način je Praljak uneo otrov u sudnicu.

"Samo okrivljeni znaju koja je procedura kontrole. Ali ko god želi da nešto unese, postoji način da to uradi, naročito ako su suđenja duga i optuženi su više puta ulazili u sudnicu, pažnja i kontrola verovatno popusti", ocenio je Jovanović.

Dodaje da je taj tragičan događaj skrenuo pažnju sa onoga što je zaita bitno, a to je šta je utvrđeno presudom.

"I mnogo češće se priča o zdravstvenom stanju optuženih, ne samo u ovom slučaju, a ne o suštini rada tog suda", kaže Jovanović.

Prema njegovim rečima, za one koji smatraju da je Haški tribunal politički sud, ovo je još jedan dokaz da taj sud nije funkcionisao kako treba. "Ali je to potpuno pogrešan utisak. Od 1993. godine, kada je počeo rad Tribunala, stalno se skreće pažnja sa onoga što je utvrđeno i fokus se stavlja na druge stvari", kaže.

Izvršna direktorka Beogradskog centra za ljudska prava Vesna Petrović kaže da pretpostavlja da svako ko ulazi u sudnicu Tribunala mora da bude prekontrolisan i da je samoubistvo Praljka zasenilo samu presudu, što je, kako kaže, problematično.

"To je, kako vidim, centralna vest ne samo u zemljama u regionu, nego i u svetskim medijima. Na društvenim mrežama se vodi polemika da li u pitanju kukavički čin ili je delo junaka, a žrtve su, mislim, bitnije", ocenjuje Petrović.

Petrović: Ljudi ne mogu da odvoje pravdu od osvete

Govoreći o radu Tribunala, Petrović kaže da ima utisak da "svi koji su pogođeni radom tog suda, ne mogu da odvoje pravdu od osvete".

"U jučerašnjem slučaju, Srbija uopšte nije bila umešana u te događaje...Ali imam utisak da se stalno pokušava, u svim državama pogođenim ratovima, da proizvedemo neprijatelje kojih treba da se plašimo i koji su krivi, a mi smo eto nevini", dodaje Petrović.

Na pitanje da li žrtve posle presude "hrvatskoj šestorki" mogu da tuže Hrvatsku i zatraže odštetu, Jovanović kaže da ne veruje da će se to desiti.

"Čuo sam da neka udruženja razmatraju tužbu. Ono što je Tribunal utvrdio u sredu nije u potpunosti novo. Nekim presudama, poput slučaja Rajić, Kordić, Martinović, je već utvrđeno da je Hrvatska imala opštu kontrolu nad hrvatskim snagama u BiH i da su hrvatske snage direktno učestvovale u sukobima u BiH, pa ni tada nije bilo tužbi", ocenio je Jovanović i dodao da ni presuda u sredu neće moći da bude dovoljan osnov da sudovi presude u korist žrtava.

Govoreći o radu Tribunala od 1993. godine do sada, Petrović kaže da je taj sud osnovan ponajpre da bi smirio sukobe.

"Mislim da oni koji su podržali osnovanje Tribunala te 1993. godine, u žiži sukoba, jesu imali ideju da bi takav sud doveo do toga da se neki ljudi malo uplaše i da se sukobi zaustave, ali da se to nije desilo", rekla je.

Tribunal, dodaje, kao i svi ostali koji sude za krivična dela, imaju donekle možda ulogu pomirenja izmedu sukobljenih grupa.

"Međutim, osnovna uloga suda je da istraži ono što se dogodilo, da proceni dokaze i da donese presude za one koji su počinili teška krivična dela", rekla je.

Petrović dodaje da je "tranziciona pravda širi pojam od sudskih odluka". "Ona ima za cilj pomirenje i dovođenja do mira, ali se ta tranziciona pravda i njeni mehanizmi kod nas ne koriste", ocenila je Petrović.

"Na vlasti u regionu su oni koji su direktno ili indirektno učestvovali ili podržavali ono što se zbivalo '90-tih i teško da u tim okolnostima možete da imate političku volju da učestvujete u nečemu što dovelo do pomirenja". kaže Petrović.

Govoreći o saradnji Srbije sa Haškim tribunalom ovih godina, Petrović je rekla da je ona zavisila od onoga ko je u tom trenutku bio na vlasti.

"Srbija je donela taj Zakon o saradnji s Hagom, i u izvesnoj meri je ispunjavala ono što se od nje tražilo. Sveu svemu, saradnja je mogla da bude bolja... U smislu da kada su haški istražitelji trebali da prikupljaju dokaze na ovimn prostorima, vlasti nisu nekada dozvoljavali pristup tim dokazima", ocenila je Petrović.

Jovanović: Zločine Srba bilo lakše dokazati

Na pitanje zašto je Tribunal ocenjen kao "antisrpski sud", Jovanović kaže da je takva ocena očekivana, jer je zaista najveći broj optuženih i osuđenih pred tim sudom srpske nacionalnosti.

"Negde oko 70 posto su Srbi, hrvati oko 20 posto... Ali niko nije objasnio zašto je to tako. Pre svega, Srbi su učestvovali u tri rata, imali su brojnu vojsku. Najveći zločini su počinjeni na početku rata, a zločine srpske strane je bilo lakše dokazivati, jer se radilo o organizovanoj sili. Zločine gerilskih formacija na Kosovu i u BiH je bilo teže dokazivati", objasnio je Jovanović.

Dodaje da je za nezadovoljenje pravde za srpske žrtve kriva i država, jer se, kako je rekao, kasno setila da sarađuje s Tribunalom.

"Ostao je veliki broj predmeta gde su žrtve Srbi i koji su ostali da se sude u sudovima u regionu, a to ide prilično traljavo", rekao je Jovanović.

On je pojasnio i da su oscilacije na suđenjima pred Tribunalom vidljive i da su razlozi za to mnogostruki.

"Ima tu svega. Inače na suđenima pred međunarodnim sudovima su moguće oscilacije, jer je međunarodno pravo daleko manje razvijeno od nacionalnog krivičnog prava. Sudovi za ratne zločine su novina, tu je ono gde je Tribunal doprineo međunarodnim odnosima i pravu. Moderno međunarodno pravo se zasniva na radu Haškog tribunala", rekao je Jovanović.

Ali, s druge strane, kako kaže, bilo je i propusta.

"Svi slučajevi koji su izazivali nezadovoljstvo iz različitih razloga. Bilo da je reč o političkim uticajima, ili propusta tužilaštva kao u slučaju Gotovine, propusta u zaštiti svedoka, kao u slučaju Haradinaj...To se može staviti i na teret Tribunalu", ocenio je Jovanović.

Izvor: N1

Nastavak na N1 televizija...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Jovanović: Za nezadovoljenje pravde za srpske žrtve kriva i država

Izvor: N1 televizija, 30.Nov.2017

Dešavanja na poslednjem suđenju u Haškom tribunalu i samoubistvo hrvatskog generala Slobodana Praljka događaj je koji je zasenio presudu i u drugi plan stavio žrtve, što ne bi trebalo da bude slučaj, ocenili su stručnjak za međunarodno krivično pravo Ivan Jovanović i izvršna direktorka Beogradskog...

Nastavak na N1 televizija...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.