Fruška gora, srpska Provansa

Izvor: RTS, 23.Mar.2013, 20:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Fruška gora, srpska Provansa

Savremene plantaže oživljavaju fruškogorski kraj, ali i podstiču rast cene zemlje. Za pet godina hektar u Fruškogorju je sa dve hiljade poskupeo na 15 hiljada evra.

U takozvanoj srpskoj Provansi, hektar zemlje postao je u poslednjih pet godina sedam puta skuplji. Odavno poznata i kao plodna zemlja, Fruška gora je pod lupom kupaca. Oranice su sve traženije, a zemlju kupuju budući voćari, među kojima su i oni iz Rusije.

U Maloj Remeti, ništa ne remeti rad u >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << voćnjaku. Pa ni promenljivo vreme. Nekada šikara - sada tri savremene plantaže voća.

"Čim su se ovde podigli novi voćnjaci i čim je ova regija proglašena za najbolju za gajenje voća i Jugoistočnoj Evropi to se iskoristilo i cena zemlje je drastično porasla", kaže Mitar Deurić, direktor "ATOS -VINUM"

Možemo reći da bi svako selo na Fruškoj Gori trebalo nakalemiti da bi ova planina i opravdala naziv srpska Provansa. To su, čini se, shvatili i u Neradinu gde gotovo svi rade.

U Neradinskom ataru sve je više voćki. Ali i kupaca.

"Dosta zemlje se pokupovalo na Fruškoj Gori i dalje se traži. Sadi se dosta voća, krče se obale koje su godinama bile zarasle", rekao je Janika Takač.

Aleksandar Horvat kaže da cene parcela zavise u kojem se delu nalaze, da li je bliže Fruškoj Gori, putu, asfaltu...

Jabuke Neradinca Milana Markovića, tako reći sa grane idu u Rusiju. I tako već deset godina.

"Zemlju ne treba prodati, zemlju treba uvećavati. Pre pet godina je manje bilo zasada, svake godine sve se više podiže, ali pretežno se podiže breskva nego ostale voćne vrste", kaže Milan Marković, predsednik Udruženja voćara "Majski cvet".

Profesor Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu kaže da je povećanje cene zemlje bilo očekivano jer se krenulo sa proizvodnjom voća i savremenom tehnologijom.

"Onda su mnogi preduzetnici iz drugih grana privrede počeli da investiraju u voćarsku proizvodnju u savremenu tehnologiju i to je jedan od načina kako treba pokrenuti nerazvijena područja", rekao je Keserović.

U poslednjih 10 godina na 600 hektara, zasađene su jabuke, trešnje, breskve, vinova loza. Uposleno je stanovništvo. Voće sa fruškogorskih plantaža, većinom se izvozi u Rusiju.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.