Izvor: Nezavisne Novine, 01.Dec.2015, 09:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Fondovi na rubu provalije: Za deset godina u BiH više od pola miliona penzionera

SARAJEVO - Ako se ne bude odmah stvorila platforma za rast zaposlenosti, prema simulaciji koju su za potrebe Vlade Federacije BiH napravili stručnjaci Instituta za napredne studije u Beču, broj penzionera do 2025. godine prešao bi brojku od pola miliona ljudi, piše Večernji list BiH.

Ako se nešto hitno ne promijeni u rastu zaposlenosti, odnos broja penzionera i radnika bio bi, prema njihovoj računici, jedan umirovljenik naspram 0,9 radnika. To u prevodu znači definitivni >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << financijski kolaps fondova, a time i entiteta i kompletne države. Prosječan broj penzionera u 2012. godini je iznosio 377.975, u 2013. godini 385.181, a na kraju 2014. godine 392.265.

Povećanje penzija

U periodu od 2008. do 2013. godine, pokazalo je istraživanje Instituta za savremene studije u Beču, broj penzionera kontstantno je rastao po prosječnoj stopi od 2,9 posto godišnje.

Ako bi se dogodilo poresko rasterećenje privrede, ukinuli razni parafiskalni nameti i stvorio bolji ambijent za investiranje i lakše otvaranje kompanija, prema računici stručnjaka, na jednog penzionera došlo bi 1,25 radnika.

Samo dugoročno i stabilno povećanje zaposlenosti može doprinijeti stabilizaciji fonda penzionog osiguranja i povećanju prosječnih penzija. Projekcije rasta broja penzionera pozivaju na hitne reformske korake.

"Rasterećenje rada i povećanje broja radnih mjesta predstavlja najracionalniju reformu i najveći doprinos stabilizaciji penzionog fonda. Ovakav pristup bi istovremeno predstavljao i temelj za strategiju održivosti, i uz dodatne mjere bi osigurao dugoročnu stabilnost fonda. Takođe, na ovaj način moguće je smanjiti rizik od siromaštva penzionera, kao i povećati efikasnost u naplati. Manje opterećenje rada podrazumijeva veći oportunitetni trošak izbjegavanja plaćanja", stoji u dokumentu pod nazivom "Prijedlozi za rasterećenje privrede u Federaciji BiH" koji je naručila federalna Vlada.

Siva ekonomija

Koristeći se informacijama prikupljenim u realnom privrednom sektoru, autori ove studije, u koju je bio uključen i spomenuti Institut za suvremene studije u Beču, ističu kako je potrebno nižim poreskim opterećenjima stimulisati privrednike da svojim potezima ne podržavaju rast sive ekonomije, odnosno da uplaćuju doprinose za svoje radnike.

U privrednom životu BiH, prema njihovoj ocjeni, prisutna su tri načina utaja u području rada.

Prvi način je kada poslodavci uopšte ne prijavljuju radnike ("rad na crno").

U tom slučaju radi se o utajama cjelokupnog iznosa obveza po osnovi isplaćenih plata.

Drugi način je kada poslodavci prijavljuju radnike na zakonski minimalne plate, a razliku do pune plate isplaćuju "na ruke" ("rad na sivo").

Treći način utaja u području rada je najbenigniji, a sastoji se u sniženju plata uz maksimalno zakonsko povećanje naknada koje nemaju karakter plata - topli obrok, troškovi prevoza, regres i sl., koje nisu oporezovane.

"S obzirom na stimulativne stope oporezivanja rada koje predlažemo, može se očekivati da značajan broj privrednika neće imati potrebe prikrivati isplatu plata, a time i obveze koje slijede po osnovi plata. U slučaju značajnijeg smanjenja opterećenja zarada, došlo bi do povećanja poreske discipline što bi dodatno smanjilo sivu ekonomiju i rezultovalo dodatnim javnim prihodima", poručuju ekonomski stručnjaci.

(NN, večernji.ba)

Nastavak na Nezavisne Novine...