Izvor: RTS, 11.Jun.2009, 18:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Fiskalna politika pred izborom
Prihodi u budžetu su ispod očekivanih, potvrdio savetnik premijera Milojko Arsić. Fiskalna politika pred izborom: povećati fiskalni deficit uz saglasnost MMF-a, dalje povećati poreze ili dodatno smanjiti rashode ili kombinovati sve tri opcije. MMF: Srbiji potrebne nove mere koje bi dale dugoročne efekte.
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Bogdan Lisovolik rekao je da je fiskalno prilagođavanje jedan od glavnih izazova Srbije u narednom periodu.
Lisovolik kaže >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << da su veliki pritisci na budžet pre svega u pogledu potrošnje i da je očigledno da se ostvaruju niski budžetski prihodi.
Naveo je da su Srbiji potrebne mere koje bi dale efekte i odgovore na te uočene probleme. "To možemo jedino putem povećanja PDV-a ili smanjenjem zarada u javnom sektoru", rekao je Lisovolik i dodao da treba naći načina da se smanji potrošnja na održiv način.
Lisovolik je priznao da su te "mere teško sprovodive", ali i naglasio da one moraju dobro da se analiziraju i iznesu tačne procene "da li ćemo imati korist od njih".
Jedan od krupnih koraka koji Srbija ne sme da izgubi iz vida je i sprovođenje strukturnih reformi, čiji bi se efekti mogli videti nakon izlaska iz krize, naglasio je on i dodao da bi "Srbija trebalo da svoj rast fokusira na rastu izvoza".
Član ekonomskog saveta premijera, profesor Milojko Arsić potvrdio je da su prihodi u budžetu manji, a rashodi veći i da odstupaju od projekcija ugovorenih s Međunarodnim monetarnim fondom.
Fiskalna politika nalazi se pred izborom da li da poveća fiskalni deficit uz saglasnost MMF-a, da ide na dalje povećanje poreza ili dodatno smanjenje rashoda, ili da kombinuje sve tri opcije, naveo je Arsić na predstavljanju biltena "Kvartalni monitor" na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
"Budžetski deficit u prva četri meseca iznosi 44 milijarde dinara, dok je deficit konsolidovanog sektora države (deficit na svim državnim nivoima) u istom periodu 25 milijardi dinara", naveo je Arsić i dodao da bi, kada bi se nastavilo sa ovakvom fiskalnom politikom, fiskalni deficit iznosio 4,5 odsto BDP-a do kraja godine.
Arsić je dodao da sa MMF-om mogao da se zaključi sporazum o povećanju deficita na četiri odsto BDP-a i istakao da bi taj deficit realno mogao da se finansira novcem međunarodnih finansijskih institucija.
Naglasio je da je konsolidovani deficit države u prvih pet meseci ove godine iznosio od 37 do 39 milijardi dinara, odnosno 3,5 odsto BDP, što je više od 35 milijardi dinara, odnosno tri odsto BDP, koliko je dogovoreno s MMF-om.
Ocenio je da su, iako su mere Vlade donele neke rezultate, efekat nekih, kao što su povećanje prihoda kroz oporezivanje autorskih honorara, porez na sopstvene prihode i uzimanje profita javnih preduzeća, manji je od očekivanog.
Arsić je naveo primer "Telekoma" čije bi se poslovanje i servisiranje kredita dovelo u pitanje ako bi mu se uzeo merama predviđeni novac.
Država se okreće zaduživanju
Generalno, pri koncipiranju mera, veliki značaj dat je njihovoj političkoj i socijalnoj prihvatljivosti i naveo primer olakog odustajanja od korekcije opštih poreza (PDV, porez na dohodak građana...)
Arsić procenjuje da nije isključeno i da će protokom vremena biti teškoća u realizaciji planiranog smanjenja diskrecionih rashoda (ušteda troškova u državi) za 26 odsto.
Država se u nedostatku sredstava sve više okreće zaduživanju na domaćem tržištu kroz prodaju trezorskih zapisa, kako bi popunila budžet.
Prema njegovim rečima, trajno, ta orijentacija nije dobra, i potrebno je obezbediti što pre međunarodne izvore finansiranja budžeta i budžetskog deficita.
Arsić je naveo da država na taj način okreće banke ka sebi i istiskuje kreditiranje privrednog sektora, jer banke, zbog uvećanog rizika, plasiraju novac državi, uz povoljne kamate.
Ovaj potez države ilustrovan je najbolje podatkom da od početka primene mera, "jednom rukom" daje 300 miliona evra kroz subvencioniranje kamata, a "drugom rukom" uzima kroz zaduživanje na domaćem tržištu oko 500 miliona evra.
Arsić: Budžet u deficitu, raskorak sa MMF-om
Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 11.Jun.2009
BEOGRAD - Član ekonomskog saveta premijera Milojko Arsić potvrdio je danas da su prihodi u budžetu manji, a rashodi veći i da odstupaju od projekcija ugovorenih s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)...Arsić je na predstavljanju biltena "Kvartalni monitor" na Ekonomskom fakultetu u Beogradu...









